Stvar je sada jasna, jer je ispitivanje pokayalo da se bolje osjećaju ispitanici koji se bave hobijima i uživaju u slobodnim aktivnostima koje im odgovaraju.

Na rezultate nisu utjecali čimbenici poput postojanja partnerske veze, statusa zaposlenja ili redovitih kućnih prihoda.

Izraz hobi (engl. hobby) koristi se da bi se opisala aktivnost kojom se ljudi najradije bave u slobodno vrijeme, sami ili s drugima, iz zadovoljstva i zabave, poput primjerice, bavljenja slikanjem ili drugim umjetnostima, izradom raznih predmeta, čitanjem, sportom, vrtlarenjem, volontiranjem, članstvom u nekom klubu....

Kada je posrijedi prevalencija pokazalo se da postoje velike razlike od zemlje do zemlje.

Tako je više od 90 posto ispitanika treće životne dobi u Njemačkoj u upitniku odgovorilo da se bavi nekim hobijem.

Istodobno je taj postotak u Italiji iznosio samo 54 posto, a u Španjolskoj 51 posto. Pokazalo se da je uvjerljivi lider Danska s 96 posto.

Različiti životni uvjeti nisu bitno utjecali na rezultate.

Pokazalo se da je u zemljama u kojima su evidentirana visoka mjesta na ljestvici Svjetskoga indeksa sreće i onima s očekivanim duljim životnim vijekom stanovnika, poput Danske, Švedske i Švicarske zastupljenost hobija među pripadnicima treće životne dobi bila vrlo visoka.

Autori su ustanovili da je povezanost između hobija i psihološkog blagostanja bila relativno postojana među ispitanicima svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.

Premda studija ukazuje na korelaciju, ipak ne uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između aktivnosti kojima se stariji bave u slobodno vrijeme i njihova blagostanja.

Posljedično nije moguće sa sigurnošću zaključiti čine li hobiji ljude sretnijima i zdravijima ili je vjerojatnije da će se sretniji i zdraviji ljudi odlučiti za neki hobi.

Sophie Wickham sa Sveučilišta u Liverpoolu, koja nije sudjelovala u istraživanju, komentirala je da su rezultati uvjerljivi zbog opsežnosti analize.

Može se pretpostaviti da postoji uzročno-posljedična veza, smatra ona i dodaje da su rezultati osobito važni s obzirom na činjenicu da je globalno mentalno zdravlje u krizi.

Depresija je jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, s globalnim ekonomskim troškom koji je u 2010. procijenjen na 2,5 bilijuna dolara, nakon čega je nastavio naglo rasti.

Prioritet bi trebala biti isplativa rješenja, smatraju istraživači koji pozivaju donositelje odluka i kreatore politika iz cijeloga svijeta da razmisle i da se zamisle nad rezultatima studije koja potvrđuje da aktivnost starijih, ali i svih ostalih u slobodno vrijeme znatno koristi mentalnom zdravlju pojedinca.

Istraživački tim, koji je vodila Daisy Fancourt sa Sveučilišnog koledža u Londonu, vjeruje da bi rezultati istraživanja mogli utjecati na razvoj programa za pomoć starijim osobama i na to da se svi koji žele mogu baviti hobijem koji ih privlači i raduje.

Ističe da bi takav pristup mogao biti od golemog značaja, osobito s obzirom na to da je životni vijek sve dulji i da živimo u sve starijim društvima.