Staroegipatski moćnici uživali su u hrani i piću koji bi se po današnjim standardima nazivali "junkom" zbog visoka sadržaja zasićenih masti i soli pogubnih za srce i krvne žile i to im je umjesto besmrtnosti jamčilo preranu smrt, zaključili su britanski znanstvenici.

Na obilnim gozbama priređenima u čast bogova, a koje su zapravo konzumirali egipatski svećenici i njihove obitelji, služila se kalorična hrana bogata zasićenim mastima, naročito vrlo popularna guska.

Otkrića su objavili u znanstvenom časopisu The Lancet u petak u kojima ističu da su stari Egipćani hranom unosili mnogo soli i mnogo alkohola u organizam.

Obroci bogati mesom, kruhom i kolačima, povrćem, vinom i pivom nudili su se bogovima u hramu triput na dan, a svećenici su tu hranu odnosili svojim obiteljima.

Kruh je bio "pojačan" masnoćama, mlijekom i jajima, a kolači su se spravljali na mastima životinjskog podrijetla.

Otkrića pokazuju da začepljenje arterija nije bolest današnjice, ističe profesor Rosalie David, a suautor studije Tony Heagerty zaključuje "Nedvosmisleni dokaze govore da je ateroskleroza bolest antičkog doba koju potiče prehrana i da epidemija ateroskleroze koja je počela s 20. stoljećem nije ništa drugo do ponavljanje povijesti".

Znanstvenici su izveli kompjutorsku tomografiju X-zrakama na 22 mumije visokog društvenog statusa te u njih 16 utvrdili ovapnjenje krvnih žila. Stanje njihovih arterija i srca objašnjava zašto su drevni Egipćani živjeli 40 do 50 godina. (hina/metro-portal)