Sredozemno more ne postaje samo toplije i slanije, nego se povećava i brzina tih promjena. Pokazuje to novo istraživanje znanstvenika Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Elene Terzić i dr. sc. Ivice Vilibića, koji su povezali 75 godina mjerenja, od povijesnih podataka s istraživačkih brodova do suvremenih mjerenja autonomnih Argo plutača.

Rezultati objavljeni u časopisu Geophysical Research Letters, pokazuju da se signal promjena ne zadržava samo na površini, već se može pratiti stotinama i tisućama metara u dubinu. Posebno se pritom ističe jadransko-jonski sustav.

Prosjek više ne govori cijelu priču

Da se Sredozemlje zagrijava poznato je već dugo. No promjene se najčešće opisuju jednom prosječnom stopom zagrijavanja.

„Prosječna stopa zagrijavanja govori nam koliko se temperatura mora mijenjala tijekom nekog duljeg razdoblja. Međutim, kada cijelo razdoblje opisujemo jednom prosječnom stopom, ne vidimo mijenja li se i sama brzina zagrijavanja. Naši rezultati pokazuju da se ona povećava pa prosjek može prikriti koliko su promjene posljednjih desetljeća zapravo brže", objašnjava dr. sc. Elena Terzić.

Najizraženije promjene vide se pri površini, ali zagrijavanje je jasno i u dubljim slojevima. U posljednjim godinama analiziranog razdoblja temperaturna odstupanja u prvih stotinjak metara dosezala su oko dva stupnja u odnosu na prosjek druge polovice 20. stoljeća, a mjerljiv signal pojavljuje se i između jednog i dva kilometra dubine.

„Kada signal promjene više ne vidimo samo pri površini nego i duboko u vodenom stupcu, govorimo o mnogo široj promjeni svojstava mora. Duboki slojevi svojevrsna su memorija onoga što se u sustavu događa tijekom duljeg razdoblja", ističe dr. sc. Ivica Vilibić.

Zašto se ističe Jadran?

Uz temperaturu raste i salinitet mora. Temperatura i salinitet zajedno određuju gustoću vode, a razlike u gustoći važne su za cirkulaciju Sredozemlja.

Jadran pritom ima posebnu ulogu jer je jedno od područja u kojima nastaje gusta voda koja može tonuti prema dubini i dalje se širiti prema Jonskom i istočnom Sredozemlju.

Upravo se jadransko-jonsko područje pokazalo kao jedno od žarišta ubrzanih promjena. U južnom Jadranu snažan signal ubrzanog zagrijavanja zabilježen je i na dubini od oko 1000 metara, uz promjene saliniteta.

Sredozemlje kao rani pokazatelj

Autori su u analizi povezali različite izvore podataka od 1950. do 2025. godine te dodatno provjeravali ostaju li rezultati stabilni unatoč velikim promjenama u količini i načinu mjerenja kroz desetljeća.

Istraživanje ne daje konačan odgovor na pitanje što točno pokreće opaženo ubrzanje. Među mogućim čimbenicima su zagrijavanje atmosfere, promjene isparavanja i oborina, izmjena vode s Atlantikom te promjene cirkulacije Sredozemlja.

Rezultati ipak jasno pokazuju da promjene više nisu samo priča o toplijoj površini mora već se zagrijavanje i zaslanjenje Sredozemlja ubrzavaju, a njihov signal prodire sve dublje.