„Vrijeme leti, na tebi je da budeš navigator", poznati je citat koji je postao slogan dalmatinskih priobalnih mjesta. Lokalne galebove sve više nosi srednjovjekovni ritam viteških igara, miris domaćeg vina i tradicionalnih specijaliteta. Za pravi „štimung" neizbježni su i prikladni kostimi. Tako u tren oka cijeli kraj zaroni u srednjovjekovnu noć.

Srednjovjekovna nostalgija

Spektakli povijesnog karaktera nisu rijetkost na hrvatskoj obali, od Istre, otoka, pa do samog južnog vrha veliča se šarm drevnih vremena. Naravno, uz romantiku i financije igraju određenu ulogu. Veliki broj stranih gostiju privučen je upravo ovakvim kulturnim događanjima.

Na Rabu se primjerice redovito krajem srpnja priređuje proslava u čast svetom Kristoforu koji je grad oslobodio od Mlečana. Uz pratnju bubnjeva, baklji i vatrometa održavaju se samostreljičarska viteška nadmetanja. Rabljani su ponosni na svoju  „fjeru" koja nije samo blještava parada, već izraz duboke želje da se prodre u srednjovjekovnu tminu, te da se s vremenske distance sagleda vlastita prošlost i počne više cijeniti djedovina.

Šibenik ima također svoj vremenoplov. Krajem rujna na šibenskim ulicama i trgovima ožive renesansni likovi koji su, kao i Šibenčani danas, uživali u vrevi svoga grada. A odnedavno i na Makarskoj rivijeri vlada „proartursko" raspoloženje ranog srednjeg vijeka.

Nekoć davno...

Jedan od najpoznatijih likova engleske mitologije, kralj Arthur, možda je pokopan upravo pod dalmatinskim suncem, kraj Splita u mjestu Podstrana. Radi se naime o spomeniku iz drugog stoljeća, pronađenom u 60-ima, koji upućuje na upravo ovog keltskog velikana. John Mattews, britanski povjesničar i apsolutni autoritet po pitanju kralja Arthura, vjeruje da je riječ o nadgrobnom spomeniku Luciusa Artoriusa Castusa, pravog kralja Arthura. Mattews smatra kako je kroz englesku povijest promarširalo nekoliko Arthura, no onaj koji je opjevan u brojnim legendama bi trebao ipak biti ovaj iz drugog stoljeća nakon Krista.

Krajem 11-og stoljeća na jugu Engleske u gradu Glastonbury navodno su pronađeni posmrtni ostaci kralja Arthura. Međutim, otkrilo se da je riječ o propagandnom potezu tadašnjih lokalnih vlasti, koje su željele privući hodočasnike. Je li ključ stoljetne misterije negdje u Splitsko-Dalmatinskoj županiji?

U potrazi za izgubljenim junakom

Malo mjesto Igrane, smješteno na jugu Makarske rivijere nudi odgovor na ovo pitanje. "Našem biseru ni keltski ratnik nije mogao odoljeti. Zato je i mjesto imenovano po njegovoj majci", službeni je stav Igarske turističke zajednice. Igrane je navodno dobilo ime po majci kralja Arthura koja se zvala Igraynne, što je uistinu dosta slično izvornom imenu mjesta.

„Nadamo se da će medijski odjek „Noći kralja Artura" u Igranima potaknuti hrvatske povjesničare i arheologe da obrate pozornost na ovu iznimno zanimljivu temu", rekao je načelnik Emil Talijančić.

Ave Arthurland!

Ovdje postoji registrirana udruga "Vitezovi kralja Artura" koja redovito zasjeda za okruglim stolom. Kralj Arthur tako je postao prepoznatljiv brend Igrana i Makarskog primorja. Prva proslava „Noći kralja Artura" naišla je na brojni odaziv, i to ne samo lokalnog stanovništva. Određene europske udruge i turističke zajednice nude mjestu Igrane pomoć i suradnju. Aktivirala se i dijaspora, nudeći financijsku potporu ovom projektu.

A financije su nužne za gradnju mača koji bi trebao biti dovršen najkasnije do 2013. Radi se o najvećem „Exaliburu" na svijetu koji bi trebao „izrasti" na igarskom rtu i to čak do 12 metara. Ovaj simbol kralja Arthura bi promijenio klasične rute turističkih brodica koje bi Igrane uvrstile u jednoj od „top-pristaništa" što bi naravno pogodovalo ugostiteljima, trgovcima i svima onima koji se bave turizmom. Prvi uspjesi ove promotivne kampanje već su zabilježeni. Tako je nedavno mladi britanski par odabrao Igrane kao mjesto svog vjenčanja.

„Kralj Arthur je mitska figura, koja vjerojatno ima početnu povijesnu osnovu. Ako je to osoba Artorius Lucius Castus, kao što tvrdi John Matthews, koji je između ostalog bio i stručni savjetnik pri snimanju filma "Kralj Arthur" (2004), onda je samo na nama da tu činjenicu iskoristimo i predstavimo svjetskoj javnosti", smatra načelnik Igrana.

 „.. ali ne želim ništa čuti protiv Igrana"

Britanci se sad bune i optužuju za krađu kulturne baštine no Igranci odmahuju rukom te ih pozivaju na viteški dvoboj. „Neka odaberu discipline, od potezanja konopa do ispijanja viskija, mi smo spremni!", izjavili su mještani, te nadodali kako im u ovim disciplinama nema premca.