Hrvoje Tkalčić, australski znanstvenik hrvatskog podrijetla potvrdio je 80 godina staru hipotezu da je unutarnja jezgra Zemlje izgrađena od čvrstog materijala, a za metodu korelacijskog polja Zemlje, kojom je sa svojom grupom došao do otkrića, kaže da donosi novu paradigmu u znanosti.

Tkalčić je objavio rad s mlađim kolegom Thanh-Son Phamom u nedavnom broju časopisa Science, koji je pobudio interes u struci i za koji kolege ističu da ima implikacije na razumijevanje sastava unutarnje jezgre Zemlje.

Generalno smo uspjeli dokazati da je unutrašnja jezgra Zemlje u čvrstom agregatnom stanju, za što je postavljena hipoteza prije otprilike 80 godina. Do sada to nije bilo dokazano, iako su postojale dosta jake indicije, kazao je Tkalčić za Hinu i dodao da im je to uspjelo detekcijom tzv. smicajnih valova u unutrašnjoj jezgri Zemlje, koji su izravan dokaz za to. Ti valovi mogu se kretati samo u čvrstim objektima, ne kroz tekućine ili plinove, dodao je.

Korištenjem globalne mreže postaja uparivali smo svaki pojedini prijamnik sa svakim velikim potresom, te mjerili sličnosti između seizmograma, kaže Tkalčić i napominje da se radi o velikom broju kombinacija.  Iz tih sličnosti konstruirali smo globalni korelogram, neku vrstu otiska prsta Zemlje, dodao je.

Tkalčić, koji je rođen u Bjelovaru 1970., odrastao u Vinkovcima, a studij geofizike završio na PMF-u u Zagrebu 1996., otkrio je također da je unutarnja jezgra Zemlje mekša nego što se do sada mislilo.

Osim što smo detektirali te valove, uspjeli smo izmjeriti brzinu njihova širenja, a onda možete izvlačiti iz toga i neke druge fizikalne ili kemijske parametre nekog materijala. U ovom slučaju, mi smo odredili da taj materijal, od kojeg je napravljena unutrašnja jezgra Zemlje, po ponašanju ima sličnost s nekim drugim kemijskim elementima više nego sa željezom na normalnim temperaturama i tlakovima. Znamo da unutarnju jezgru manje-više izgrađuje legura željeza i nikla, međutim taj materijal iz naših mjerenja se više ponaša kao zlato ili platina, a podložniji je deformaciji nego željezo. Tako, jedno od bitnih rezultata istraživanja je da smo uspjeli odrediti neke parametre iz kojih možemo utvrditi puno bolje ne samo fizikalna i kemijska svojstva Zemljine jezgre, nego i kako se ona ponaša u odnosu na, recimo, plašt Zemlje, kazao je.