Pomicanje satova radi prelaska na ljetno vrijeme i povratka na zimsko utječe i na učestalost srčanog udara, pokazala je nova studija objavljena u srijedu.

To istraživanje na temelju podataka o srčanim udarima u Švedskoj pokazalo je da su izgledi za srčani udar viši u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno vrijeme u ožujku, vjerojatno zbog manjka sna.

U jesenski ponedjeljak nakon vraćanja na zimsko vrijeme ljudi dobivaju sat sna više i tada opasnost od srčanog udara pada.

"Naši podaci pokazuju da osjetljiviji ljudi mogu imati koristi od izbjegavanja iznenadnih promjena u biološkome ritmu", rekli su u Stockholmu dr. Imre Janszky s Instituta Karolinska te Rickard Ljung iz Nacionalnoga odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.

U pismu upućenom časopisu New England Journal of Medicine oni kažu kako je krivac možda jedan sat sna izgubljen u proljeće, kad se satovi pomiču unaprijed.

"Ranije ustajanje prvoga radnog dana u tome tjednu i kasniji manji nedostatak sna mogli bi imati nepovoljan kardiovaskularni učinak na neke ljude. To bi se manje vidjelo u povratku na zimsko vrijeme, jer se tada dobiva dodatan sat spavanja", napisali su.

Zaštitno djelovanje u jesen može trajati samo jedan dan, dodaju, jer je "ponedjeljak dan kad će najveći broj nas iskoristiti taj sat", napisao je u e-mailu Janszky.

U proljetnome gubitku sata žene češće imaju srčani udar nego muškarci, a muškarci su više zaštićeni i u jesenskome ponedjeljku, kažu stručnjaci. (hina/metro-portal)