Na hrvatskim prometnicama se u 2007. godini dogodilo ukupno 60.997 prometnih nesreća, od čega ih je sa smrtnim posljedicama bilo 548. Većina nesreća rezultirala je samo materijalnom štetom - u 43.057 slučajeva. Ozlijeđeno je 24.955 ljudi, a živote je izgubilo 619 sudionika u prometu.

Nažalost, broj nesreća povećan je u odnosu na 2006. godinu za 4,7 posto, dok je broj poginulih uvećan za 1,1 posto jer je lani smrtno stradalo 612 osoba.

Više nesreća, manje poginulih

Sigurnost cestovnog prometa u proteklom desetljeću obilježilo je povećanje broja nesreća i lakše ozlijeđenih. Istovremeno je broj poginulih i teže ozlijeđenih u padu. U istom razdoblju povećan je broj registriranih vozača, baš kao i vozila, ali je cestovna mreža samo neznatno proširena.

Dnevno pogine 3300 osobaU svijetu godišnje u prometu pogine 1,3 milijuna ljudi, tj. svaki dan gotovo 3300 osoba. Na čelu je sa čak 18,4 poginulih Portugal, a samo nešto bolja je Grčka sa 17,3 stradalih. Najmanje ljudi gine u Velikoj Britaniji - samo 6. U Hrvatskoj posljednjih godina prosječno na sto tisuća stanovnika pogine oko 15 osoba.Taj nerazmjer vozača, broja vozila te cestovne infrastrukture, doveo je do povećanja gustoće cestovnog prometa, a samim time i do većeg broja nesreća. Najveći broj nesreća u kojima su ljudi ginuli dogodio se zbog alkoholiziranosti, brzine neprimjerene uvjetima na cesti, nepoštivanja prednosti prolaza te vožnje na nedovoljnoj udaljenosti.

Od 619 poginulih, najveći dio otpada na vozače - 338. Smrtno je stradalo 157 putnika i 124 pješaka. Od ukupnog broja poginulih, 62 osobe su bili strani državljani. Od 548 nesreća sa smrtnom posljedicom, čak 149 su skrivili vozači pod utjecajem alkohola. Mladi vozači (18-24 godine) krivi su za 103 takva slučaja, a smrt sudionika u prometu skrivile su i 54 osobe bez položenog vozačkog ispita.

Na područjima Policijskih uprava Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske i Istarske događa se oko 60 posto prometnih nesreća u državi. Na tim područjima stradava oko 50 posto svih poginulih na hrvatskim cestama.

Srpanj i kolovoz bili su kobni za vozače jer se 22 posto nesreća dogodilo upravo u tim mjesecima, a tada je najviše ljudi i poginulo - ukupno 138.

Najčešći uzroci stradavanja U 2007.• Čak 149 nesreća sa smrtnom posljedicom skrivili su vozači pod utjecajem alkohola...
• Mladi vozači (18-24 godine) krivi su za 103 pogibije...
• Smrt sudionika u prometu skrivile su i 54 osobe bez položenog vozačkog ispita.Na zagrebačkim cestama je lani poginulo 115 osoba, a od te brojke njih 43 je živote izgubilo u nesrećama u kojima su krivci bili alkoholizirani. U svakoj sedmoj od ukupno 18.448 prometnih nesreća na području Zagreba, sudjelovali su vozači pod utjecajem alkohola. U 36 od ukupno 99 nesreća sa smrtnom posljedicom na ovom području, krivci su bili pijani, dok su 25 slučajeva skrivili mladi vozači.

Tijekom 2007. godine na području Policijske uprave Splitsko-dalmatinske dogodilo se ukupno 6098 prometnih nesreća u kojima je 60 osoba smrtno stradalo (godinu ranije 42). Njih 590 je zadobilo teške tjelesne ozljede, dok je 2229 ljudi lakše ozlijeđeno.

U Istri 41 smrtni slučaj

Na području PU Primorsko-goranske poginulo je 55 ljudi, što je 25 posto više nego 2006. Sa samo četiri mrtva manje (49) slijedi PU Osječko-baranjska, dok je na području PU Istarske zabilježen 41 smrtni slučaj (za jedan više u odnosu na 2006.). Policijske uprave Dubrovačko-neretvanska, Karlovačka,  Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska, godišnje zabilježe 20-30 slučajeva smrti na cesti.