Zabava ima i svoj vlastiti izraz lica - glava zabačena unatrag, razdvojena usta koja oblikuju osmijeh. Također ima svoj vlastiti fiziološki profil: blagi porast krvnog tlaka - odražava napetost u srcu humora i igre - i smanjenje broja otkucaja srca, vjerojatno zato što pokreće sustav za smirenje.

Zanimljivo je da smijeh nije samo humor. Istraživanja pokazuju da se smijemo 30 puta češće s drugima nego kad smo sami, i to ne samo zato što razmjenjujemo šale.

Znanstvenici teoretiziraju da je smijeh signal koji izražava slaganje, pripadnost i naklonost, a sve kako bi se ojačala društvena povezanost.

Smijemo se kao odgovor na nesmiješne izjave naših sugovornika i kao odgovor na smijeh drugih ljudi, nešto što se zove antifonalni smijeh.

A poriv za smijanjem s drugima može uključivati ​​zrcalne neurone (ovo zrcaljenje događa se jednako često za smijeh kao i za zijevanje).

Smijemo se i dok razgovaramo. Čak je vjerojatnije da će se ljudi smijati dok govore nego dok slušaju.

Sposobnost stvaranja zabave kao i osjećaja zabavljanja može nam pomoći u suzbijanju negativnih emocija, što je vrsta emocionalne regulacije. Ako se usredotočimo na ono što bi moglo biti smiješno u vezi s teškom situacijom, možemo promijeniti svoju perspektivu i osloboditi se stresa.

Smijeh je doista dobar lijek: povezan je s poboljšanim zdravljem kardiovaskularnog sustava, ublažavanjem boli i poboljšanim radom imunološkog sustava.

Što reći osim - smijte se što češće i od srca!