Na ulazu u mjesni zdravstveni zavod u Germersheimu u njemačkoj pokrajini Porajnje-Falačka - podmetnut je požar. To je već drugi ovakav slučaj u ovoj pokrajini: prije sedam tjedana na isti način je napadnut zdravstveni zavod u mjestu Altenkirchen.

Turbulentna vremena u republici umornoj od pandemije: podmetanje požara, demonstracije protiv protupandemijskih mjera, svađe u obiteljima, pa čak i prekid kontakta s najbližima a sve zbog pitanja: što misliš o cijepljenju?

Međutim, dvije godine od prvog slučaja korone, svakodnevica u Njemačkoj ne sastoji se samo od sukoba. Čemu nas je pandemija naučila?

1. Pandemija izaziva svađe ali nije podijelila društvo

Mada mnogi strahuju od podjele njemačkog društva zbog različitog odnosa prema pandemiji, politologinja Paula Keller kaže da za sada ne postoje znanstvena saznanja koja bi potkrijepila ovu tezu. Onda dodaje da od početka pandemije postoje žestoke rasprave i u privatnoj sferi, ali smatra de je Njemačka još daleko od generalno podijeljenog društva.

Ona navodi rezultate istraživanja koje je provela Zaklada Konrad Adenauer kao i rezultate istraživanja javnog mnijenja zaklade Bertelsmanm. Paula Keller podsjeća na to da velika većina građana poštuje mjere i cijepljena je.

„To često biva potisnuto u drugi plan, jer se radikalne manjine izuzetno glasno javljaju za riječ", kaže ona i dodaje da su se pojedine grupe za vrijeme pandemije radikalizirale i smišljeno verbalno napadaju političare, novinare i znanstvenike, te da te grupe imaju cilj i potencijal za destabilizaciju demokracije. Keller kaže da se oni moraju shvatiti ozbiljno jer neće nestati nakon pandemije.

2. Pandemija je učinila vidljivim ogroman problem medicinske njege

Na početku pandemije govorilo se prije svega o nedostatku kreveta na odjelima intenzivne njege. Ali ubrzo je bilo jasno da ne nedostaju toliko materijal i tehnika - nego stručnjaci - medicinski tehničari i sestre. Zbog toga se nije moglo koristiti čak 20 posto mjesta na odjelima intenzivne njege.

To bi se moglo i pogoršati, jer prema aktualnim ispitivanjima čak 70 posto zaposlenih u zbrinjavanju starijih ili 30 posto zaposlenih u branši medicinske njege razmišljaju o promjeni posla. Pandemija je povećala njihovo nezadovoljstvo. Mnogi imaju dojam da daju sve od sebe ali da to nije dovoljno za adekvatnu njegu njima povjerenih pacijenata jer nemaju dovoljno vremena.

Pozitivno je u cijeloj situaciji to što su nedostaci postali toliko vidljivi da ih ni mediji niti politika više ne mogu ignorirati.

3. Pandemija je otkrila nedostatke obrazovnog sustava

Pandemija je dovela do napretka u digitalizaciji i pritom otkrila nedostatke školskog sustava: „Pandemija je čuveno povećalo, koje pokazuje od čega je njemački obrazovni sustav odavno obolio", kaže direktor Leibnitzovog instituta za istraživanje obrazovanja, Kai Maaz.

On je dodao kako je postalo jasno da su angažman, obrazovna razina i financijske mogućnosti roditelja još uvijek odlučujući za uspješno školovanje djece. To se prema njemu samo zaoštrilo u vremenima digitalne nastave, ali nije nov fenomen.

Maaz smatra da je pozitivno to što su prosvjetni radnici bili prisiljeni suočiti se s tehnološkim novinama, ali i da postoji opasnost da se s ukidanjem online nastave, naročito u osnovnim školama, vrate starim shemama.

On se nada da će saznanje, koliko je škola važna za pravilan razvoj djece, potrajati i poslije pandemije, te da će mnogo više škola imati cjelodnevni boravak - i neće biti samo mjesto za prenošenje znanja.

4. Hibridna radna mjesta

Uredi prazni, ljudi rade od kuće - pandemija je značajno promijenila svijet rada.

Švicarsko softverska tvrtka Locatee je usporedila je popunjenost radnih mjesta u uredima prije pandemije i nakon njenog izbijanja. Pokazalo se da je kod poduzeća uključenih u analizu, trenutno zauzeta najviše četvrtina uredske površine. Sabine Ehm iz Locateea smatra da se radi o dugoročnom trendu.

Pandemija je kombinacijom prisustva u uredu i rada od kuće učinila svijet rada - hibridnim. To je nešto što će ostati i nakon korone.

5. Uloga znanstvenika postala važnija

Nakon dvije godine pandemije i medicinski laici upotrebljavaju termine kao što su incidencija, procijepljenost, imunološka  reakcija.

Pritom se mnogo toga brzo mijenja, danas važi jedno sutra drugo. Dok je na početku pandemije težište bilo na higijeni ruku, jer se smatralo da se virus širi tom vrstom kontakta, kasnije je došlo saznanje da je osnovni put prijenosa zračnim putem. Zaključak iz toga je taj da političari moraju raspolagati multidisciplinarnim timovima koji će ih savjetovati i ne mogu se jednostrano osloniti na jednu vrstu znanstvenika.

Pored medicinskih stručnjaka raznih oblasti, političarima će u timovima biti neophodni stručnjaci za kriznu komunikaciju, logistiku i ekonomiju. Oni će morati timski raspraviti opravdanost svake mjere - i onda političarima davati prijedloge. Time će se za građane vjerojatno povećati razumljivost, pa i prihvatljivost mnogih mjera.

6. Pandemija opterećuje dušu

Stalno novi zahtjevi i saznanja, usamljenost, preopterećenost radom i školom od kuće, egzistencijalni strahovi i zaraza - istraživanja pokazuju da je sve to ostavilo traga na mnogima. Njemačka psihoterapeutska udruga (DPtV) navodi da je potražnja za psihoterapijom već u prvoj pandemijskoj godini porasla za 40 posto.

Predsjednik ove udruge Gebhard Hentschel kaže da pandemija posebno opterećuje djecu i mlade i da je mnoge spriječila u prirodnom procesu odvajanja od roditeljske kuće. On smatra da je i medicinsko osoblje posebno ugroženo: „Trenutno se svi još dobro držimo, stisnemo zube i guramo dalje", kaže on. Ali istodobno upozorava na to da bi kasnije posljedice mogle biti velike.

S obzirom na to da se ne zna koliko će pandemija trajati, Hentschel se zalaže za to da se već sada započne sa suočavanjem i prerađivanjem traumatičnih iskustava. Za to je prema njemu potrebno da se otvoreno govori o pogrešnim procjenama - od politike do privatne sfere. Samo tako se može izbjeći da konflikti koji nastaju za vrijeme pandemije prerastu u trajne poremećaje.