U današnjem vremenu ima puno stvari koje nas opterećuju. Broj oboljelih od bipolarnog poremećaja nikad nije bio veći, a veliki broj informacija koje nas zasipaju uz konkurenciju u ovom svijetu konzumerizma i kapitalizma uzrokuje visoke razine stresa.

Farmaceutske tvornice nude nam antidepresive poput Prozaca i Praxitena koji često uzrokuju ovisnost i smanjuju naše motoričke sposobnosti i mogućnost logičnog razmišljanja. Alternativa su gomile lijekova utemeljnih na placebu, ništa manje skupih, a o recesiji i njenim posljedicama da i ne pričamo.

Zato smo za vas izdvojili savjete cijenjenih stručnjaka iz područja psihologije, koje je jednog po jednog intervjuirala novinarka Guardiana Hannah Booth. Nadamo se da će vam pomoći i da ćete ubrzo poboljšati vašu kvalitetu života.

BUDITE POZITIVNI

"Pozitivan pristup čini vas privlačnijima i fleksibilnijima, snižava krvni tlak, daje veću otpornost na bol, smanjuje broj prehlada i utječe na kvalitetu sna. Povećajte broj pozitivnih emocija u vašem danu,  koliko god one bile kratkog vijeka. Poput lančane reakcije jedna emocija vodi do druge sve dok se ne nađemo u uzlaznoj spirali pozitivnih emocija. Uzmite par trenutaka da prepoznate dobro u određenoj situaciji. Nemojte previše generalizirati ('Nikad ne mogu zadržati vezu')  ili donositi zaključke naprečac ('Nikad neću dovršiti ovaj posao') ili se jednostavno izgubiti u bujici misli. Svako zdravo odvraćanje pažnje - trčanje, plivanje - bez poteškoća će popraviti vaše raspoloženje."

Barbara Fredrickson je profesorica psihologije na Sveučilištu Sjeverne Karoline.

BUDITE HRABRI 

"Istraživanja pokazuju da ljudi mnogo više žale za onim što još nisu ni poduzeli nego za onim što jesu. Zašto? Naš višak hrabrosti možemo mnogo lakše racionalizirati nego naš višak kukavičluka, jer nam sama pomisao na stvari koje smo naučili iz tog iskustva pruža utjehu. Mi igramo na sigurno umjesto da krenemo u nepoznato. U stvari, napadi većih razmjera na našu sreću - izgubljeni posao ili propali brak - aktiviraju naše psihološke obrane (i stoga promiču našu sreću) više nego što to čine sitne smetnje. Premda paradoksalna, činjenica je da je ponekad lakše postići pozitivno shvaćanje vrlo lošeg iskustva nego samo lošeg iskustva. No ipak, mi rijetko odabiremo akciju umjesto mirovanja. Znajući da smo precijenili utjecaj gotovo svakog životnog slučaja čini me osobno malo hrabrijim i mnogo opuštenijim jer znam da ono o čemu se brinem najvjerojatnije i nije toliko važno koliko smatram da jest".

Daniel Gilbert je profesor psihologije na Harvardskom sveučilištu.

MEDITIRAJTE

"Meditacija nam pomaže da se bolje nosimo sa stresom i da se brže oporavimo od uznemirujućih događaja. To je ključ sreće. Jedno istraživanje poslalo je ispitanike na visoko stresne poslove, a uz to su učili meditirati osam tjedana: oni su se kasnije osjećali sretniji, pa su se čak i sjetili zašto im se svidio njihov rad. Prije toga su bili pod prevelikim stresom da to primijete. Početnici mogu imati koristi od meditacije, no treba dosta vježbe da se vide pravi učinci. Nedavno sam proveo večer s Yongey Mingyur Rinpocheom, tibetanskim lamom koji slovi za 'najsretnijeg čovjeka na svijetu' Kako je postao takav? Vježbom. Promatrajući njegovo ponašanje, primjetio sam da se brzo oporavlja od uznemirenosti i to je jedan od načina kako znanost mjeri sretan temperament. Ako se počnete uzrujavati, oslobodite se negativnih misli, pozabavite se s problemom - i onda ga samo pustite"

Daniel Goleman je psiholog i autor, živi u Massachusettsu.

POSTUPAJTE DOBRO PREMA SEBI

"Način na koji se povezujete sa samim sobom - blagonaklono ili kritično - ima ključni utjecaj na naše zdravstveno i mentalno stanje, zadovoljstvo i mogućnost da se nosimo s neuspjesima. Ako se osjećate samokritičnim, zaustavite se, udahnite duboko nekoliko puta, usporite i pokušajte misliti na idealne vrline koje posjedujete, kao što su ljubaznost, toplina, blagost. Nije važno imate li stvarno ove kvalitete ili nemate - poput glumca koji se priprema za svoju ulogu, osjetite kako postajete uloga. Zapišite u bilježnicu što se događa s vašom samokritičnošću kada to činite. Tada skrenite pozornost na ono što ćete napraviti."

Paul Gilbert je profesor kliničke psihologije na Sveučilištu u Derbyu.

ISKORISTITE VAŠ PESIMIZAM

"Defenzivni pesimisti očekuju najgore i troše mnogo mentalne energije prisjećajući se kako je nešto moglo poći krivim putem. No čineći upravo to, mogu povećati izglede ispunjenja svojih ciljeva. To je korisna vještina za svakoga koji je želi naučiti. Zamislite što može poći po krivu fokusirajući se na specifičnosti. Ako ste prestravljeni prije javnog nastupa, pokušajte ga uvježbati makar bili uplašeni komešanja s vašim bilješkama ili cupkanja na putu prema postolju. Tada pokušajte zamisliti što se događa sljedeće: ako vam ispadnu bilješke, hoće li se netko smijati? Radeći ovo, zapravo preusmjerujete pozornost s osjećaja na činjenice, tako da učinkovito možete planirati kako da izbjegnete (ili se bar nosite s njima) negativne događaje u slučaju ako se pojave."

Julie Norem je profesorica psihologije, Wellesley College, Massachusetts.

NAĐITE SVOJ PRAVI POZIV

„Radite manje, zarađujte manje, trošite manje i provedite više vremena s obitelji, na praznicima i u drugim ugodnim aktivnostima. Slijedite ciljeve ali zapamtite, putovanje, a ne krajnji rezultat, je ono što se broji. Ako vaš posao nije poziv, možete li ga presložiti da ga vidite kao nešto više od mjesečne plaće? Ako ne, pokušajte naći plemeniti cilj izvan posla - religiju, podučavanje, političko angažiranje. Nađite aktivnosti koje u potpunosti aktiviraju vaše dobre strane: pjevanje u zboru, slikanje, brza vožnja na nekoj zavojitoj cesti izvan grada. Ova je tehnika poznata kao ‚tok'. Sreća nije samo plitko stanje osjećaja kojeg posjedujete čitavo vrijeme, ili nešto što možete postići direktno. Trebamo ljubav, posao i povezanost sa nečim većim. Potrudite se da zadovoljite te uvjete, te zatim strpljivo pričekajte.

Jonathan Haidt je profesor psihologije na Sveučilištu u Virginiji.

DJELUJTE SRETNO

"U mojim istraživanjima uspoređujem sretne i nesretne ljude, i ono što ih podupire je ovih 40% rješenja: stupanj sreće je dio naše snage da se promijenimo i postanemo takvi da možemo učinkovito djelovati i razmišljati. Identificirala sam 12 aktivnosti koje će vam pomoći da povećate vlastitu sreću - stvari koje sretni ljudi rade instiktivno. Možda će zvučati otrcano, no sve su znanstveno dokazane. Ne morate se pridržavati svih aktivnosti - odlučite koja vam najbolje pristaje. Prvo, izrazite zahvalnost. Drugo, kultivirajte optimizam: vizualizirajte budućnost u kojoj je sve ispalo onako kako ste vi htjeli, i tada napravite bilješke. Treće, izbjegavajte opsjednutost oko stvari ili obraćanje previše pozornosti na ono što drugi ljudi rade. Četvrto, prakticirajte ljubazno ponašanje - i više nego što ste navikli. Peto, nađite vremena za vaše prijatelje; budite lojalni i puni podrške. Šesto, razvijte strategije kako izaći na kraj s poteškoćama: napišite na papir vaše osjećaje kada se osjećate uzrujano i pokušajte shvatiti da nas traumatski događaji samo čine jačima. Sedmo, naučite opraštati. Osmo, udubite se u aktivnosti i budite otvoreni za nove. Deveto, okusite radost života - radije sporije jedite kolače nego da ih bez razmišljanja trpate u sebe. Deseto, radite prema smislenim ciljevima. Jedanaesto, vježbate religiju i spiritualnost. I napokon, vježbajte. Nećete vidjeti rezultate tih aktivnosti odmah: kao i za sve što vam je važno, morate se potruditi.

Sonja Lyubomirsky je profesorica psihologije na Sveučilištu Kalifornije.