Prema posljednjim procjenama, broj korisnika na Facebooku popeo se do vrtoglavih 845 milijuna, a do kraja godine ta bi brojka mogla prijeći i milijardu, što će značiti da će svaka sedma osoba na planetu imati Facebook profil. Upravo zbog toga ne čudi kako je najveća društvena mreža na svijetu postala predmet čestog proučavanja znanstvenika različitih grana, od psihologa, preko sociologa i antropologa, pa sve do liječnika. Pogledajte kako sve Facebook utječe na naše živote i mijenja ih.

1. Čini vas ovisnima

Pokušajte se sjetiti kad vam se zadnji put dogodilo da je prošlo 24 sata bez da ste otvorili svoj profil na Facebooku, a da to nije bilo zbog toga što ste bili teško bolesni ili na pustom otoku bez interneta? Ako je vjerovati istraživanjima, čak 82 posto korisnika ne sjeća se kad su toliko dugo bili bez Fejsa, a trećina tvrdi da se osjeća loše kad se nađu u situaciji gdje se ne mogu spojiti duže vremena. Drugo je istraživanje pokazalo kako je ovisnost o Facebooku jača od one o alkoholu i cigaretama, a neki liječnici skovali su i pojam „poremećaj ovisnosti o Facebooku" kao sve pristunije medicinsko stanje.

2. Čini vas ljubomornima

Anketa provedena prošle godine u SAD-u pokazala je kako dvije trećine partnera u većoj ili manjoj mjeri špijunira svoje bolje polovice preko društvenih mreža. I dok nema ničeg lošeg u tome da povremeno pogledate partnerov profil, 35 posto njih tvrdi da su na partnerovom zidu ili profilu vidjeli nešto što im je izazvalo ljubomoru. Ne vjerujete li ovoj anketi, imamo za vas čvrstu statistiku koja ne laže. Svaki peti američki i svaki treći britanski zahtjev za razvod braka kao razlog navodi Facebook, među ostalim. Štoviše, profil i dopisivanje na Facebooku mogu biti dokaz da ste primjerice u početku veze ili braka zavaravali svog partnera i dovodili ga u zabludu.

3. Čini vas boljim zaposlenikom

Unatoč tomu što sve veći broj poslodavaca blokira pristup Facebooku svojim radnicima, studije su pokazale kako su radnici kojima je dopušteno korištenje društvenih mreža za vrijeme radnog vremena devet posto produktivniji od onih kojima to nije dopušteno. Znanstvenici to objašnajvaju pozitivnim učinkom kratkog predaha, nakon kojega se radnik efikasnije vraća poslu.

4. Može vas učiniti nesretnima

Većina ljudi koristi društvene mreže uglavnom kako bi istaknula ono pozitivno o sebi i svom životu, pažljivo birajući što će staviti na profil. Upravo su zbog toga podaci na profilu i slike naših prijatelja često neobjektivan prikaz njihovih života, zbog čega nam se čini da žive bolje i sretnije od nas samih, što kod mnogih izaziva određenu zavist. Kad vidimo kako su drugi sretni i kako im dobro ide u životu (unatoč tomu što to često nije ni polovica stvarne priče), mi se osjećamo lošije oko problema koji nas muče, bili oni poslovni, ljubavni ili financijski.

5. Može vam pokvariti odnose s prijateljima

I dok većina ljudi stavlja samo pozitivne stvari iz svojih života na Facebook, svatko od nas ima jednog ili dva prijatelja koji samo pišu o tome kako je svijet ružno mjesto i da se sve raspada. I dok je i takav stav sasvim legitiman (ne možemo svi biti sretni, čak ni kad se pretvaramo), studija iz Velike Britanije pokazala je kako su ti ljudi u opasnosti da zahlade odnose s mnogim prijateljima, koji će ih zbog toga gledati negativnije nego prije, dok nisu imali svakodnevni kontakt.

6. Tjera vas da se osjećate debelo

Iako ne čudi da istraživanje pokazuje kako 75 posto korisnika Facebooka nije zadovoljno svojim tijelom, budući da većina ljudi ne voli nešto na svom tijelu, čak 51 posto ispitanika reklo je kako im se poimanje vlastitog tijela pogoršalo otkako su na Facebooku. Čini se kako su glavni razlog tomu fotografije koje stavljaju drugi ljudi, a na kojima se nalazimo i mi, često u vrlo nezgrapnim pozama.

7. Povećava vam stres

Unatoč tomu što je poanta Facebooka da se spojimo s prijateljima, čini se kako su upravo zahtjevi za prijateljstvo izvor najvećeg stresa, bez obzira na to šaljete li ih ili primate. Jedna je studija pokazala da 63 posto ljudi odgađa prihvaćanje nečije zahtjeva, a troje od deset njih tvrde kako su zbog odbijanja zahtjeva imali osjećaj krivnje. 12 posto ispitanika reklo je kako ne vole primati nikakve zahtjeve.