Kad su njega kose i kože u pitanju, velika većina nas itekako dobro pazi što kupuje, a čak nam ni u ovim teškim financijskim vremenima uglavnom nije problem ostaviti kunu više za pouzdano kvalitetan proizvod.

Nažalost, proizvođači kozmetičkih preparata itekako su svjesni te činjenice te čine sve da nas uvjere kako je upravo njihov proizvod vrijedan tih dodatnih kuna. S druge strane, propisi koji reguliraju tu granu industrije nerijetko su vrlo šturi, neprecizni ili nedorečeni, što kompanijama omogućuje da manipuliraju nedovoljno dobro informiranim kupcima. Želite li izbjeći neke od najčešćih zabluda, svakako dobro pripazite na ove stvari:

Proizvodi „bez ulja" s puno ulja

Većina žena koje imaju problema s pojavom prištića i mitesera na koži jako paze da kupuju isključivo makeup bez dodatnih ulja, budući da smatraju kako bi im to samo pogoršalo situaciju. To su itekako prepoznale kozmetičke kompanije koje tim ženama svim silama pokušavaju uvaliti takve proizvode. Ono što pritom redovito prešućuju jest činjenica da se većina dermatologa slaže kako se ovdje radi isključivo o marketinškom triku, budući da i makeup „bez ulja" nužno sadrži određenu količinu ulja, samo je ono prirodno zamijenjeno sintetičkim. Ironija u cijeloj priči jest da su za veliku većinu tipova kože ta sintetička ulja gora od onih prirodnih.

SPF faktor nije garancija sigurnosti

Unatoč tomu što svakako treba pozdraviti vijest da sve više kompanija u svoje proizvode dodajte zaštitu protiv sunčevih zraka, treba imati na umu da SPF (faktor zaštite od sunca) ne znači uvijek da možete bezbrižno izložiti kožu suncu. Proizvodi protiv sunčevih zraka dijele se na dvije osnovne skupine - oni koji pružaju fizičku zaštitu od sunca i oni koji pružaju kemijsku zaštitu. Fizička zaštita od sunca ponaša se kao svojevrsna barijera koja s vaše kože reflektira UV zrake, dok ih kemijska apsorbira, pri čemu mogu nastati slobodni radikali koji oštećuju kožu. Koristite proizvode na baci cinkovog oksida i titan dioksida i ne kupujte proizvode s SPF-om manjim od 30.

„Prirodno" ne znači ništa

Od svih marketinških trikova napravljenih da nas dovedu u zabludu, nazivanje nečega „organskim" ili „prirodnim" vjerojatno je najčešće i najpodlije. Primjerice, standardi koje propisuje američki FDA zahtijevaju da svega 20 posto proizvoda mora biti iz prirodnih sastojaka da ga se smije nazvati „prirodnim", dok ostalih 80 posto može doslovno biti što god proizvođač hoće. Isto tako, čak i ukoliko ste sigurni da je neki proizvod organskog porijekla ili da je 100 posto prirodan, to ne znači nužno i da je bolji.

Proizvodi „bez mirisa" ipak mogu mirisati

Ako ne volite intenzivan miris dezodoransa ili kreme, tzv. bezmirisna kozmetika je prava stvar za vas. Ali ako kupujete proizvode bez mirisa jer ste alergični ili vam je koža preosjetljiva, mogli biste ipak imati alergičnu reakciju. Mnoge tvrtke proizvodima dodaju mirise koji prikrivaju miris ostalih sastojaka, a zakonom nisu obavezne uključiti te mirise na popis sastojaka. Ako ste alergični, uvijek prvo isprobajte kozmetiku na malom djeliću kože, bez obzira što piše na etiketi.

„Vodootporno" nije ono što vi mislite

Budući da je većina nas uglavnom vrlo zaposlena i uglavnom nemamo previše vremena za bavljenje takvim stvarima, vrlo je teško odoljeti etiketi makeupa koja tvrdi da će nam jedno nanošenje potrajati 24 sata ili onoj na kremi za sunčanje koja nas uvjerava kako je vodootporna. Nažalost, te pojmove uvijek trebate shvatiti vrlo široko, budući da su uglavnom testirani u uvjetima koji su puno blaži od onih u stvarnom životu. Možda se vaš makeup neće razliti ukoliko vam zasuze oči, ali budite sigurni da s njim ne možete skočiti u bazen i očekivati čuda.

„Dermatološki testirano" ne znači da je i dermatološki prihvatljivo

Iako se čini kao nešto što bi se trebalo po prirodi stvari podrazumijevati, činjenica da je nešto testirano od strane dermatologa ne znači nužno da taj laboratorij ili dermatolog rekao kako mu se proizvod sviđa. Radi se o čistom semantičkom triku i o frazi bez značenja.