Sat Sudnjeg dana, hipotetski sat koji mjeri koliko nas dijeli od apokalipse, osmislili su znanstvenici okupljeni u društvu koje su 1945. osnovali Albert Einstein i znanstvenici Sveučilišta Chicago koji su sudjelovali u razvoju prvog svjetskog atomskog oružja.

Odluku o vremenu koje pokazuje sat Sudnjeg dana donosi tim znanstvenika među kojima je i 13 dobitnika Nobelove nagrade.

"Kazaljke sata Sudnjeg dana ostaju na 100 sekundi do ponoći, što je i dalje najbliže ponoći do sada", rekla je Rachel Bronson, predsjednica društva u priopćenju.

"Letalna pandemija covida-19, koja je izazvala strah, služi kao povijesni poziv na buđenje, životna ilustracija da su nacionalne vlade i međunarodne organizacije nepripremljene da se nose s pravim prijetnjama nestanka civilizacije - nuklearnim oružjem i klimatskim promjenama", rekla je Bronson.

Stvoren 1947. sat se prošle godine u siječnju približio na 100 sekundi do ponoći, najbliže do tada.

Izvorno je bio postavljen na sedam minuta do ponoći, a najdalje od ponoći bio je 1991. kada je kraj hladnog rata odmaknuo kazaljke na 17 minuta do ponoći.

Bivši guverner Kalifornije Jerry Brown, izvršni predsjednik društva poručio je da je vrijeme da se eliminira nuklearno oružje, a ne da ga se još stvara.

"Isto je i s klimatskim promjenama: SAD, Kina i druge velike zemlje moraju se uozbiljiti u pogledu smanjivanja smrtonosnih emisija ugljika - odmah", rekao je Brown.

Susan Solomon, profesorica znanosti vezanih uz okoliš s Instituta za tehnologiju u  Massachusettsu (MIT), kazala je da se korištenje foslnih goriva u idućem desetljeću mora drastično smanjiti ako se žele izbjeći najgore posljedice po klimu.

Društvo je preporučilo da SAD i Rusija produže sporazum Novi START o nuklearnom oružju i da se SAD vrati sporazumu o ograničenju iranskog nuklearnog oružja.

Također, pozvali su vlade, tehnološke divove i medije da surađuju u pronalaženju "praktičnih i etičnih načina borbe protiv dezinformacija koje se šire uz pomoć interneta".