Marta Pardavi, potpredsjednica Mađarskog helsinškog odbora (HHC), kaže da je sve vrijeme znala što će uslijediti nakon što u Bruxellesu progovori o represijama i stanju ljudskih prava u Mađarskoj. Ona svakodnevno živi s posljedicama svog angažmana za tzv. „europske vrijednosti".

Njena organizacija zastupa i brani tražitelje azila u Mađarskoj. Marta Pardavi je nedavno za DW opisala što se događalo nakon njenog nedavnog nastupa pred Odborom za građanske slobode Europskog parlamenta. „Već za trajanja tog zasjedanja, dok sam sjedila ovdje u Bruxellesu u Europskom parlamentu, moje kolege u uredu bile su preplavljene mailovima mržnje. U njima su optuživali mene i moju organizaciju za klevetanje Mađarske. Ali znala sam da će se to dogoditi."

Ni sat vremena nakon završetka sjednice HHC, ali i organizacija „Amnesty International" u Budimpeši čiji su predstavnici također bili u Bruxellesu, primili su prijetnje smrću zbog podrške kampanji „VoteYes4Hungary".

„Sustavna prijetnja"

Ta se kampanja zalaže da Europski parlament u srijedu (12.9.) glasa za aktiviranje članka 7 Lisabonskog ugovora protiv Budimpešte. Njime se daje pravo izricanja formalne opomene nekoj državi zbog kršenja temeljnih prava. A ako to neće imati učinka, onda se na temelju istog članka mogu izreći sankcije i toj državi privremeno oduzeti pravo glasa.

„Prljava kampanja protiv Mađarske"

Nizozemska zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Judith Sargentini je izvjestiteljica Parlamenta za Mađarsku i poziva svoje kolege da podrže njene preporuke za aktiviranje članka 7. Ona u svom izvještaju navodi da su Orbanovi napadi na medije, pravosuđe, migrante i izbjeglice, kao i nepoštivanje prava manjina, „sustavna prijetnja" osnovnim načelima Europske unije. „Ukoliko dozvolimo da se ovako nešto kod nas tolerira, onda mi izvan EU-a gubimo legitimitet u našem stavu o ljudskim pravima i našim demokratskim vrijednostima", kaže Judith Sargentini za DW.

Ali nisu svi suglasni s tim izvještajem. Miklos Szantho, direktor Centra za temeljna prava u Budimpešti, jedan je od njih. On i njegove kolege optužuju nizozemsku parlamentarku i njene pristaše da vode „prljavu kampanju" protiv Orbana i Mađarske. „Izvještaj sadrži nekoliko neistina. Nisam siguran je li stvar u tome da mađarski zakoni nisu točno interpretirani ili se jednostavno radi o lažima", izjavio je Szantho za DW.

On kao primjer navodi da prava mađarskog Ustavnog suda ni na koji način nisu ograničena, kao što se to tvrdi u izvještaju, već da su se „njegove nadležnosti promijenile". Osvrće se i na kritike definicije braka u mađarskom zakonu isključivo kao „zajednicu muškarca i žene" i činjenice da mađarsko javno obrazovanje „žene opisuje prvenstveno kao majke i supruge". Szantho te kritike smatra dokazom da Judith Sargentini zapravo želi „raspravu motiviranu ideologijom svjetonazora", o tome „što je pogrešno, a što ispravno". Direktor Centra za temeljna prava zaključuje da je kompletan izvještaj „neprihvatljivo miješanje u mađarski suverenitet" te kao „apsurdne" odbacuje optužbe da se borci za ljudska prava u Mađarskoj suočavaju s prijetnjama.

„Očajnički pokušaj"

U Europskom parlamentu o tom zahtjevu će se izjasniti i mađarski premijer Viktor Orban. Prethodno je njegov glasnogovornik Zoltan Kovacs pred novinarima u Bruxellesu osudio izvještaj i nazvao ga „hrpom laži". „Pravi motiv koji se krije iza toga je naš stav o ilegalnim migracijama. Ovo je očajnički pokušaj da se Mađarska u ime promigrantskih i promigracijskih političkih skupina izvede pred sud. Za europski projekt nije dobro to što mnogi pripadnici političke ljevice, uključujući i francuskog predsjednika, pokušavaju po tim linijama podijeliti Europu."

Neuspjeh sankcioniranja Budimpešte pokazao bi da je lažna deklarirana volja Europske unije da zaštiti demokraciju, kaže Marta Pardavi. Ona smatra da bi u tom slučaju poruka Mađarskoj, ali i nekim drugim zemljama, bila glasna i jasna: možete nastaviti zanemarivati temeljne vrijednosti, možete kršiti ljudska prava - neće biti teških posljedica.

Za sada se ne može predvidjeti kako će glasati zastupnici Europskog parlamenta. Da bi se aktivirao članak 7 potrebno je dvotrećinska nazočnost zastupnika na sjednici i apsolutna većina glasova.