Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom je izvješću objavila da samo niskougljična energetska revolucija može smanjiti emisiju stakleničkih plinova i zaustaviti globalno zagrijavanje u prihvatljivim okvirima.

Da bi se izbjegla nepopravljiva šteta za klimu, potrebno je u promjene energetske politike do 2030. uložiti 10.500 milijarda dolara. Povišenje temperature na svjetskoj razini nužno je ograničiti na dva Celzijeva stupnja, a to se može postići samo ako ugljični dioksid neće prelaziti granicu od 450 milijuntnina.

Ako svjetske vlade ne učine ništa glede globalnog zagrijavanja i iskorištavanja energije, to će "samo ubrzati ovisnost o fosilnim gorivima, s poraznim posljedicama za klimatske promjene", upozorava IEA. Taj sumoran scenarij predviđa povećanje emisije ugljičnog dioksida za 1,5 posto na godinu, pri čemu bi najveći dio porasta proizvela Kina.

To bi pak uzrokovalo prosječan porast temperature od čak šest Celzijevih stupnjeva, što bi "gotovo sigurno izazvalo masovne promjene u klimi i nepopravljivu štetu planetu", navodi se u izvješću koje upućuje na to da se gotovo polovica predviđenog novca - 4700 milijarda dolara - uloži u prometni sustav, a ostatak u graditeljstvo (2500 milijarda), elektrane (1700 milijarda), biogoriva (400 milijarda) i izgradnju električne mreže (35 milijarda).

"Dobar" scenarij predviđa povećanje zahtjeva za energijom za samo 20 posto između 2007. i 2030., odnosno 0,8 posto na godinu, s tim da se drastično smanji upotreba fosilnih goriva.

Tako bi se naposljetku razina ugljičnog dioksida iz energije počela smanjivati i 2030. bila bi na razini od 26,4 Gt, odnosno 2,4 Gt manje nego 2007. i 13,8 Gt manje nego u pesimističnu scenariju u kojem vlade ništa ne čine za klimatske promjene.

Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je najavio kako će klimatske promjene biti najvažnija tema njegova posjeta Kini od 15. do 18. studenoga, a svi senadaju da će dvije zemlje približiti svoja stajališta uoči globalne rasprave na summitu u Kopenhagenu u prosincu.

Istodobno su iz Indije stigle vijesti kako ne postoje dokazi da se zbog globalnog zatopljenja doista otapa snježna kapa na vrhovima Himalaje, koje su u izravnoj suprotnosti s dosadašnjim tvrdnjama.

"Himalajski ledenjaci, iako se stalno smanjuju, ni na koji način nisu pokazali znake abnormalna povlačenja, osobito ne zadnjih godina, koji bi odstupali od podataka o ledenjacima s Grenlanda ili Aljaske", objavio je dnevnik Hindustan Times.

Izvješće IEA u pesimističkom je scenariju navelo Indiju kao drugoga najvećeg onečišćivača ugljičnim monoksidom s povećanjem od 2 Gt do 2030. (hina/metro-portal)