Samo 16 posto od ukupno 556 gradova i općina u Hrvatskoj zadovoljava kriterije transparentnosti, odgovornosti i otvorenosti prema građanima i drugim zainteresiranom skupinama, a najvišu ocjenu dobila je Rijeka osvojivši 8,8 od mogućih 10 bodova, rezultati su to LOTUS istraživanja koje su tijekom ožujka i travnja proveli GONG i Udruga gradova.

Istraživanje "Lokalna odgovorna i transparentna uprava i samouprava - LOTUS" provedeno je uz financijsku potporu Europske komisije, a cilj mu je bio analizirati postojeće stanje i izraditi preporuke za povećanje transparentnosti u radu jedinica lokalne samouprave, rekla je na konferenciji za novinare predstavnica Udruge GONG Sandra Pernar.

Prosječna ocjena transparentnosti gradova i općina iznosi 3,8 od mogućih 10 bodova, pri čemu 54 posto jednica lokalne uprave i samouprave imaju ocjenu nižu od prosječne, rekao je predstavljajući rezultate istraživanja član Vijeća GONG-a Dragan Bagić.

Ocjenu višu od 5 osvojilo je 65 gradova i 27 općina, a odlučujuća za to nije bila veličina mjesta ili njihova proračuna već otvorenost i transparentnost prema građanima. Iza Rijeke, na vrhu liste su tako Čakovec (7,7), Karlovac, Osijek, Crikvenica (7,6), Viškovo (7,5), Zagreb, Sisak (7,4), Opatija (7,3), Požega, Virovitica (7,2), Pula, Ozalj (7,1) itd.

Netransparentnim ili djelomično transparentnima ocijenjena su 434 grada i općine ili njih 84 posto. Ocijenjeni su na temelju analize njihova javnog djelovanja (javnost sjednica i odluka) ustroja, suradnje s civilnim društvom i poštivanja Zakona o pravu na pristup informacijama, a informacije su prikupljene iz dostavljenih statusa i poslovnika gradskih i općinskih vijeća, na internet strancima, putem upitnika i telefonskih poziva.

Istraživanje je pokazalo da su 10 najlošijih rezultata ostvarile 23 općine i dva grada od kojih je njih čak 15 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a razlog za to je i što dio njih nije omogućio uvid u svoje statute i poslovnike. Najniže ocijene, na temelju analize dokumenata, dobili su Bibinje i Podgora (0,3), Seget (0,4), Podstrana (0,5), Pučišća (0,8), Kula Norinska (0,9), Rasinja, Cista Provo i Šolta (1,1).

Istraživanje je, među ostalim, pokazalo da skoro polovica gradova i općina uopće ne informira građane o radu vijeća i donesenih odlukama te da 31 posto njih nema nikakvu suradnju s udrugama civilnog društva. Njih 21 posto ne omogućava pravo na pristup informacijama, no pozitivni primjer u primjenu tog zakona su Lumbarda, Ozalj, Osijek, Rijeka, Gradište i Zadar.

Iako 99 posto statuta propisuju ustroj mjesne samouprave oko 30 posto gradova i općina nije u zadnje četiri godine provelo izbore za mjesnu samoupravu što je direktno kršenje zakona, rekao je Bagić. (hina/metro-portal)