Prvi put nakon mjeseci lockdowna šefovi vlada EU-a ponovno se osobno sastaju. Portugalski premijer Antonio da Costa pozvao je u Porto (7.-8. svibanj), kako bi pogurao socijaldemokratska načela koja mu leže na srcu: obvezne ciljeve za više socijalnih prava u Europi. Ali, takvu zajedničku politiku ne žele sve države članice.

Na početku samita radi se na postizanju kompromisa, a u portugalskom lučkom gradu nedostaje i nekoliko šefova vlada. Kancelarka Merkel i nizozemski premijer Mark Rutte propustili su priliku da sa svojim europskim kolegama osobno razgovaraju o socijalnoj politici i drugim trenutnim problemima, poput patenata za cjepiva.

Od samita u Göteborgu se malo toga dogodilo

Prije tri i pol godine je u švedskom Göteborgu socijalna politika otkrivena kao zajednička europska briga. Tada je postignut dogovor o takozvanom "socijalnom stupu" EU-a i obećana je izrada akcijskog plana. Međutim, na to se dugo čekalo. Tek u proljeće ove godine Europska komisija je u Bruxellesu predstavila svoje prijedloge: oni, između ostalog, obuhvaćaju europsku minimalnu satnicu, planove za prevladavanje nezaposlenosti mladih, siromaštvo djece i nejednakost u plaćama između žena i muškaraca. Pored toga, tu su i zahtjevi za poboljšanje prava takozvanih platformskih radnika, čije se zapošljavanje posreduje putem online-platformi, te jamstva poboljšanja obrazovanja za radnike.

U zahtjevu socijaldemokrata u Europskom parlamentu predstavljena je lista projekata. Traže se obvezujući ciljevi za smanjenje nejednakosti u europskim društvima, a istaknuto je da "oni moraju biti zakonski provedivi i da se države članice EU-a tokom njihove provedbe moraju nadgledati".

Međutim, malo je vjerojatno da će portugalski domaćini uspjeti napraviti takav iskorak. To je vezano i za slabost socijaldemokracije u Europi: Antonio da Costa jedan je od malobrojnih pripadnika te političke orijentacije koji je među šefovima vlada. Njegov španjolski kolega Pablo Sanchez pretrpio je ozbiljan udarac na regionalnim izborima u Madridu. U Finskoj koalicijskoj vladi prijeti svrgavanje, a u Bugarskoj Socijalistička partija ne može osvojiti vladajuću većinu. Njemački SPD, prema rezultatima anketa, stoji jako loše. Iza velikih društveno-političkih zahtjeva za prevladavanjem nejednakosti u Europi skoro da više ne postoji realna politička moć.

S druge strane, Europska komisija se nada "čvrstom obvezivanju na pravedan i integrativan oporavak (od pandemije) i jasnoj posvećenosti provedbi socijalnih prava". No istovremeno se priznaje da ne bi trebalo biti rokova za provedbu odgovarajućih nacionalnih ciljeva u državama članicama. Tako će socijalni planovi i dalje ostati neobvezujući.

Kritike izvana i iznutra

Istovremeno s održavanjem samita u Portu jedno od najvećih europskih udruženja poslodavaca "Ceemet" kritiziralo je male plaće na razini cijele Europske unije: potrebna su dinamična i prilagodljiva tržišta rada, socijalna sigurnost za radnike s ugovorima s nepunim radnim vremenom i na određeno vrijeme, a prijedlozima iz Bruxellesa nedostaje pravna osnova, istaknuto je u priopćenju. On nije nadležan za reguliranje tržišta rada unutar EU-a, navedeno je još u priopćenju "Ceemeta".

Međutim, političko upozorenje koje je uputilo jedanaest država članica EU-a, a koje je usmjereno protiv Komisije i drugih zagovornika socijalnih prava, unaprijed ukazuje na duboko neslaganje: "Svaka akcija na razini EU-a trebala bi poštivati ras​​podjelu nadležnosti u Uniji, među njenim državama članicama i socijalnim partnerima", navodi se u zajedničkoj izjavi koju su potpisale zemlje iz takozvane grupe "štedljiva četvorka", Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska, kao i baltičke zemlje, Finska, Irska te Bugarska.

One su jasno dale do znanja da ne žele prenositi još više ovlasti na EU i podsjećaju na "različita nacionalna polazišta, načela supsidijarnosti i proporcionalnosti". Zastupnica SPD-a u Europskom parlamentu Gaby Bischof pojašnjava da u zemljama Višegradske skupine "nema entuzijazma za borbu protiv siromaštva uz pomoć minimalnih satnica, kao ni u skandinavskim zemljama". Ova debata će, smatra ona, biti i najkontroverznija tema na socijalnom samitu u Portu. Inače, Bischof također ističe da je otkazivanje dolaska na samit Angele Merkel loš signal.

Francuska kao uzoran učenik 

Nasuprot tome, francuski predsjednik Emmanuel Macron sastanak u Portu koristi kao pozornicu za predstavljanje svojih ideja i zahtjeva za ekonomskim oporavkom u EU-u nakon završetka pandemije. On u Portu namjerava sudjelovati na različitim sastancima sa socijalnim partnerima i predstavnicima civilnog društva - francuskom socijalnom politikom upravljaju jaki sindikati i prosvjedni pokreti.

Pariz je zainteresiran za europske propise, poput najnovije direktive o prekograničnom angažmanu radnika, na koju je utjecao u vlastitu korist. A u pogledu minimalne nadnice Francuska je uzoran učenik: u toj zemlji ona postoji već godinama i visoka je u odnosu na EU prosjek. Francuski diplomati izričito hvale europski socijalni model, koji za razliku od onog u Kini ili SAD-u obećava da će se zalagati za jednake plaće za žene i pozivaju se na "odgovorni kapitalizam".

Kako se mogu prevladati razlike između vrlo različitih stavova o odgovornosti EU-a za socijalnu politiku i hoće li to rezultirati više nego neobvezujućim izjavama o namjerama i samitom lijepih riječi, još uvijek je nejasno na početku sastanka u Portu. Pored toga, na rubu samita bi se trebalo baviti i aktualnim temama, poput ukidanja zaštite patenata za cjepiva protiv Covida-19 koje predlaže SAD. Ovdje će se EU, ukoliko se sada pridruži Bidenovoj inicijativi, naći na prekretnici, jer je i EU do sada kočio ukidanje patenata u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.