Uragan Katrina poharao je jug SAD-a prije pet godina. Stanovnici New Orleansa u nedjelju će odati počast za 1.500 žrtava uragana koji je poharao taj dragulj Louisiane, a na komemoraciji će biti i američki predsjednik Barack Obama.

Danas 350.000 ljudi ili 80 posto prijašnjeg stanovništva živi u gradu koji je tek početkom 2010. opet prodisao nekadašnjim ritmom, o čemu svjedoči oko 8.000 tona otpada preostalog od čuvenih karnevalskih svečanosti Mardi Gras. K tomu su u siječnju "New Orelans Saints" prvi put u svojoj povijesti osvojili naslov prvaka američkog nogometa. Pobjedu su posvetili stradalim stanovnicima grada.

"Ovo je prva godina u kojom se vratilo nešto od ozračja prije Katrine", navodi jedna stanovnica, dok drugi slikovito opisuje da grad "pet godina pokušava izvući glavu iz vode", prenosi agencija dpa.

No sudbina stanovnike ovoga grada nije mazila jer netom su se počeli oporavljati od jedne katastrofe a druga ih je pogodila u travnju kada je eksplozija na platformi Deepwater Horizon tvrtke British Petroleum izazvala najveće izlijevanje nafte u američkoj povijesti. Turizam, koji se tek počeo obnavljati, ponovo je pao za 12 do 16 posto. Restorani su ostali bez plodova mora, a ribari bez posla.

29. kolovoza 2005., kada su se vjetrovi snage 240 km/sat obrušili na Meksički zaljev, oko 1,4 milijun stanovnika Louisiane dobilo je službenu naredbu za evakuaciju, no deseci tisuća njih ostali su u zamci, jer nisu htjeli ili nisu mogli otići.

Pod snagom uragana i porastom vodostaja na nekoliko je mjesta popustio kompleksni sustav brana koji je štitio grad okružen rijekom Mississippi i jezerom Pontchartrain. Valovi su preplavili drvene kuće odnoseći njih i stanare, a preživjeli su se penjali na krovove i čekali pomoć. Stanje je bilo najdramatičnije u najsiromašnijoj četvrti "Lower Ninth Ward", smještenoj u uvali u kojoj su crnci činili 99 posto stanovništva. Mrtva tijela ondje su plutala poplavljenim ulicama.

Regija je ostala bez struje, komunikacija i pitke vode, zavladao je kaos, pomoć potpuno zakazala. Kada su konačno bili evakuirani s krovova kuća, preživjeli su završili na stadionu "Superdome" u središtu New Orleansa.

Snimke razaranja, pljačke i jada redale su se na televizijskim kanalima, a predstavnici lokalne vlasti plačući su molili pomoć i optuživali administraciju za neučinkovitost.

Tadašnji predsjednik George W. Bush postao je simbol neuspjeha pošto je 2. rujna preletio grad, a da se nije spustio i obišao stradale. Tada je u New Orleans stigla vojska s naredbom da puca na svakog pljačkaša. Počele su evakuacije. Uspostavljen je zračni te cestovni most i svi su napustili Superdome tek šest dana poslije katastrofe.

Trebala su dva mjeseca da se poplavljene zone isuše, a spasilačke ekipe pronalazile su mrtva tijela i šest mjeseci poslije kastatrofe. S više od 80 posto grada poplavljenog i 70 posto oštećenih kuća ljudi su se pitali ima li obnova uopće smisla. Katrina je raselila više od milijun ljudi i prepolovila broj stanovnika. Oporavak je neujednačen i najsporiji je u najsiromašnijim četvrtima.

New Orleans boluje i od drugih kroničnih bolesti kao što je visoka stopa kriminala koja je bila problem i prije Katrine. Grad je to s najvećom stopom ubojstava u zemlji, navodi savezna policija (FBI). Rasno nepovjerenje žilavo je i teško se zaboravljaju slike 30.000 stanovnika, uglavnom Afroamerikanaca stiješnjenih na stadionu "Superdome" u danima neposredno nakon katastrofe.

Prema statističkim podacima trećina Afroamerikanaca vjeruje da su lošije nego bijelci zbrinuti u procesu oporavka. "Poigravali su se s nama", kaže 44-godišnji Afroamerikanac koji se godinu i pol dana borio s osiguravajućim društvom radi obnove kuće.

No ljudi poput gradonačenika Mitcha Landrieua, prvog bijelca na toj dužnosti nakon više desetljeća, vjeruju da je dvostruka katastrofa, a to su Katrina i onečišćenje naftom, prilika za ispravljanje pogrešaka. On inzistira na obnovi i najsiromašnijih četvrti te ističe "Mi ne obnavljamo grad kakav smo bili, već stvaramo grad kakav želimo postati".

U najsiromašniju četvrt Lower Ninth Ward vratila se tek četvrtina prijašnjih stanovnika. Danas ona izgleda kao selo s travom niklom među betonskim pločama, jedinom ostatku nekadašnjeg naselja. "Mnogi se više neće vratiti", ocjenjuje 72-godišnja Gertrude Leblanc, odnedavna sretna stanovnica nove kuće sagrađene iz zaklade glumca Brada Pitta. (hina/metro-portal)