Kina ima 27 nuklearnih reaktora u izgradnji s prosječnim rokovima izgradnje od oko sedam godina, daleko brže od drugih zemalja, navodi se u istraživanju neovisnog istraživačkog instituta sa sjedištem u Washingtonu Zaklade za informacijsku tehnologiju i inovacije.

"Brzo postavljanje sve modernijih nuklearnih elektrana u Kini ... pokazuje da će kineska poduzeća imati prednost u postupnim inovacijama u ovom sektoru u budućnosti", navodi se u izvješću.

SAD ima najveći broj nuklearnih elektrana u svijetu, a administracija predsjednika Joea Bidena smatra da je taj izvor električne energije gotovo bez emisija ključan za suzbijanje klimatskih promjena.

Nakon što su uključene dvije velike elektrane u saveznoj državi Georgiji 2023. i 2024. godine s milijardama dolara preko proračuna i s godinama odgode, prestali su se graditi nuklearni reaktori u SAD-u. Izgradnja jedne visokotehnološke elektrane otkazana je prošle godine.

Kineske državne banke mogu ponuditi povoljnije zajmove od onih koji su dostupni u zapadnim gospodarstvima. Kineska industrija nuklearne energije imala je koristi od trajne državne potpore i strategija lokalizacije koje su joj omogućile da dominira sektorima poput obnovljive energije i električnih vozila.

Prvi svjetski takozvani visokotemperaturni reaktor četvrte generacije hlađen plinom u zaljevu Shidao uključen je na mrežu prošlog prosinca. Kinesko udruženje za nuklearnu energiju tvrdi da je projekt uključivao razvoj više od 2200 komada opreme koji su prvi takvi u svijetu, s ukupnom stopom lokalizacije materijala domaće proizvodnje od 93,4 posto.

Zagovornici visokotehnoloških reaktora kažu da su sigurniji i učinkovitiji od sadašnjih. Kritičari kažu da neki novi reaktori dovode do proliferacije nuklearne energije i materijalnih rizika.