Prema procjenama stručnjaka, u Argentini leži čak petina od ukupnih globalnih procijenjenih zaliha litija. Ova zemlja ima drugo na svijetu najveće nalazište litija, a trenutno je četvrti svjetski proizvođač. Gotovo 60 posto poznatih svjetskih izvora litija koncentrirano je na području veličine Švedske, a obuhvaća teritorije u Argentini, Čileu i Boliviji poznate kao "litijski trokut". Ovdje se litij ekstrahira iz salamure ispod slanih ravnica.

Unatoč nedavnom padu cijena zbog usporavanja globalne potražnje za baterijama, argentinska vlada očekuje da će se proizvodnja gotovo udvostručiti s 44.000 tona u 2023. na 81.000 u 2024. i povećati gotovo peterostruko do 2028. Međunarodni monetarni fond očekuje da će argentinski izvoz litija biti vrijedan milijarde dolara do kraja desetljeća. Očekivani porast argentinske proizvodnje čine ovu zemlju sve zanimljivijom Pekingu i Washingtonu.

"Litijski trokut"

Kina je najveći proizvođač litij-ionskih baterija za koje se procesuira većina svjetskog litija i ima jasnu prednost kada je riječ o ulaganju u novonastalu industriju Argentine. No, SAD, koji želi izgraditi vlastite opskrbne lance čiste tehnologije izvan kineske kontrole, nastoji se suprotstaviti rastućem utjecaju Pekinga u Južnoj Americi svježim ulaganjima.

Posljednjih godina, argentinsko tržište litija jedno je od najvrućih u svijetu, kaže reportaža objavljena na Climate Change News: "Gotovo 50 projekata, uglavnom u naprednoj fazi razvoja, u tijeku je na sjeverozapadu zemlje. Nedavna analiza industrije pokazala je da je 11 od 42 litijska projekta za koje se očekuje da će započeti proizvodnju između 2022. i 2026. u cijelom svijetu bilo u Argentini - najveći broj u bilo kojoj zemlji".

Podaci argentinske vlade pokazuju da su između 2020. i 2023. kineske tvrtke uložile 3,2 milijarde dolara u rudarske projekte, uključujući sedam litijskih operacija - gotovo dvostruko više od američkih tvrtki, koje su podržale tri litijska projekta. Kineske investicije su se isplatile. Godine 2023., 43 posto argentinskog izvoza litija otišlo je u Kinu, dok je 11 posto otišlo u SAD.

Promjena u argentinskoj vanjskoj politici

Pobjeda Javiera Mileija, samoproglašenog anarho-kapitalista, na predsjedničkim izborima u Argentini, označila je promjenu u argentinskoj vanjskoj politici od prijašnjih ljevičarskih administracija koje su favorizirale bliže veze s Kinom do približavanja SAD-u na račun Kine. Milei je u prosincu odbio poziv da se pridruži BRICS-u, gdje je Kina dominantan igrač.

Unatoč Mileijevom protivljenju kineskoj socijalističkoj politici, njegova je administracija održavala diplomatske odnose s Pekingom. Analitičari se slažu da si Argentina ne može priuštiti prekid veza s Kinom koja pak nastavlja tiho širiti svoj portfelj litijskih projekata diljem Argentine - učvršćujući svoju poziciju ključnog trgovačkog i financijskog partnera.

SAD se "udvarao" vladi Milei kako bi osigurao uvoz argentinskog litija. Tijekom posjeta Argentini u veljači, američki državni tajnik Anthony Blinken rekao je da SAD vidi "izvanrednu priliku za ulaganje" u zemlji, navodeći litij kao ključno područje za američka ulaganja. International Development Finance Corporation, američka razvojna financijska institucija i Mineral Securities Partnership (MSP), suradnja 14 zemalja pod vodstvom SAD-a, želi katalizirati ulaganja u ključne lance opskrbe mineralima. Argentina se od tada obvezala pridružiti MSP forumu kako bi ubrzala razvoj projekata. U isto vrijeme, Mileijeva politika slobodnog tržišta mogla bi privući strane tvrtke zainteresirane za argentinski litij.

U igri i Elon Musk

Jedan veliki američki investitor privukao je Mileinu pažnju: Elon Musk, koji nastoji osigurati zalihe litija za proizvodnju baterija putem megatvornica i za sve svoje druge proizovde. Musk stoga javno podržava i udvara se još jednom značajno desno orijentiranom predsjedniku.

Posljednji subjekti ove priče su autohtone zajednice koje kažu da iskopavanje litija isušuje tlo i zagađuje rijeke. Sud u Catamarci nedavno je zaustavio nove rudarske dozvole zbog zabrinutosti za okoliš. U Jujuyu su navodno nasilno ugušeni prosvjedi zbog promjena pokrajinskog ustava kojima se olakšava iskopavanje litija.

Ukliještena između Jujuya i Catamarce, pokrajina Salta postala je središte argentinskog procvata rudarstva litija, privlačeći najveći iznos kineskih rudarskih ulaganja u posljednjih nekoliko godina. Ulaganja su dovela do brze transformacije područja. Grade se nove makadamske ceste koje povezuju male gradove s rudarskim poljima. Rudari iznajmljuju sobe i pune male restorane. Dok rudarsko ludilo stvara prilike za zapošljavanje lokalnog stanovništva, njegovo zadiranje u okoliš, uključujući korištenje vode u industriji i bušenje izravno na solanama, zabrinjava mnoge. Neki nerado govore protiv vađenja litija zbog straha od odmazde susjeda koji žive od nove industrije.

Lokalno stanovništvo na dobitku

Ipak, borba za litijem donijela je punu zaposlenost Tolar Grandeu i mnoštvo niskokvalificiranih radnih mjesta, od zaštitara do vozača i čistača. Tehničke i korporativne uloge često idu kvalificiranim radnicima izvan regije. Međutim, poslovi ručnog rudarenja i dalje su bolji od većine drugih lokalnih prilika. Mjesečne plaće od više od pola milijuna pesosa (gotovo 500 dolara) - dvostruko više od minimalne plaće - ovdje se smatraju malim bogatstvom. Lokalni ljudi kažu da se ovime polako poništavaju desetljeća egzodusa mladih u gradove.

U srpnju će argentinska pokrajina Salta svečano otvoriti svoj prvi rudnik litija: Centenario-Ratones - zajedničko ulaganje francuske tvrtke Eramet i kineske tvrtke Tsingshan, koja se nastoji etablirati kao glavni proizvođač minerala za baterije. Očekuje se da će rudnik proizvoditi 24.000 tona litij karbonata godišnje, što je ekvivalent više od polovice argentinskog izvoza litija u 2023. Projekt će primijeniti novu tehniku ekstrakcije litija, reklamiranu kao bržu i ekološki prihvatljiviju, poznatu kao izravna ekstrakcija litija (DLE).

Za razliku od tradicionalnih operacija, proces ne zahtijeva bazene za isparavanje vode, već cijevi podzemne slane vode do postrojenja za ekstrakciju, gdje se kemijskim procesom odvaja litij od ostatka tekućine, koja se zatim pumpa natrag u slanu površinu. Tehnologija je hvaljena kao potencijalno "mjenjajuća igra" za industriju, obećavajući smanjenje značajne potrošnje vode - oskudnog resursa u ovoj sušnoj regiji - uz povećanje proizvodnje.

Ali, ostaje u velikoj mjeri neprovjereno. Ova tehnika trebala bi omogućiti recikliranje 60 posto slatke vode korištene u ovom industrijskom procesu. Unatoč padu cijena litija za više od 80 posto u 2023., zbog čega su neke zapadne tvrtke usporile svoje poslovanje, kineska su ulaganja ostala stabilna.