Naredna rata pomoći u visini od dvije milijarde eura od MMF-a i EU-a od ukupno 20 milijardi eura, ovisi o odluci suda o vladinu potezu da smanji državne plaće za četvrtinu te da za 15 posto smanji mirovine.

O paketu mjera štednje, koji uključuje smanjenje plaća, čemu se sud nije protivio - ponovno će se raspravljati u parlamentu, čiji će zastupnici morati donijeti mjere u skladu s ustavom. Promatrači upozoravaju da je to proces koji bi mogao trajati mjesecima.

"Bilo je pet spornih točaka prijedloga zakona koje su osporene. Mi smo prihvatili dvije", rekao je agenciji Reuters sudac Acsinte Gaspar. U priopćenju suda stoji kako je dvjema točkama plana mjera štednje prekršen ustav, a riječ je o onim točkama koje se odnose na smanjenja mirovina za 15 posto te preračunavanje mirovina sudaca.

U Rumunjskoj je 1,3 milijuna radnika zaposleno u javnom sektoru, što čini trećinu ukupnog broja zaposlenih u zemlji i njihove plaće "gutaju" devet posto BDP-a te zemlje. U obrazovnom sektoru zaposleno je 350.000 ljudi. Rumunjska ima oko 5,5 milijuna umirovljenika i samo oko 4,3 milijuna zaposlenih.

Prosvjedi u zemlji počeli su kad je predsjednik Traian Basescu predstavio mjere štednje u proračunu, radi smanjenja deficita s 9 na 6,8 posto. Te mjere, koje su dogovorene s MMF-om, predviđaju povećanje poreznih davanja te smanjenje plaća iz proračuna za 25 posto, mirovina za 15 posto, a socijalne pomoći za 15 posto.

Premijer Emil Boc izjavio je kako vlada planira nastaviti s planom smanjenja plaća i mirovina te da postoji alternativni paket mjera štednje o kojemu će se raspravljati s MMF-om.

Rumunjski ekonomisti smatraju kako su zemlji potrebne hitne reforme u javnome sektoru u kojemu je zaposlena trećina ukupno zaposlenih radno sposobnih stanovnika. Ekonomisti upozoravaju da oni državu stoje dva puta više nego što je potrebno. (hina/metro-portal)