Roški slap jedan je od simbola Nacionalnog parka Krka, a do prije 110 tisuća godina na njegovom se mjestu nalazila sedrena barijera 27 metara viša od današnjeg korita rijeke, a od nje se uzvodno prostiralo najmanje 15 kilometara dugo jezero.

Tu je sedrenu barijeru za kratko vrijeme uništio katastrofalan i relativno brz erozijski događaj, rezultati su višegodišnjeg istraživanja međunarodnog tima geologa. Istraživanje je temeljeno na omjeru radioaktivnih izotopa uranija i torija (234U i 230Th), a rezultati se po prvi put predstavljaju javnosti.

Ostaci starih sedrenih barijera

Pretposljednje od sedam sedrenih slapišta i danas je jedna od najdojmljivijih slika toga nacionalnog parka kojem je upravo sedra temeljni fenomen zaštite. Danas ga čini 650 metara dug odsječak rijeke ispunjen niskim kaskadama "ogrlica". Dionica završava s 15 metara visokim Roškim slapom koji se ruši u Visovačko jezero.

Većina posjetitelja ne primjećuje ostatke starijih sedrenih barijera sačuvanih uz zidove kanjona 27 metara više od današnjeg korita, objašnjava voditeljica istraživanja geologinja Kristina Krklec.

Taj stari sedreni sustav bio je vrlo sličan današnjem, ali mnogo većih dimenzija. Njegova sedra počela se taložiti prije 140 tisuća godina, i najvećim dijelom je nastala u klimatskim uvjetima vrlo sličnim današnjim.