Tijekom stoljeća, konstantno postoji strah pred novim tegnologijama čiji razvitak bi trebao smanjiti potrebu radnika na tržištu. Dobar primjer takve vrste ekstremizma su takozvani ludditi, koji su u Engleskoj u 19.stoljeću toliko zazirali od novotarija da su u više navrata prosvjedovali, bunili se, pa čak i spalili tekstilne strojeve.

No izgleda da su luditi bili u krivu jer godinama kasnije tehnologija se sve više razvija, a ljudska radna snaga još uvijek nije postala zamijenjiva.

Ali što je s robotima i umjetnom inteligencijom?

Razlog zbog kojeg tehnologija nije uzrokovala masovnu nezaposlesnost je taj da se ona uvodi tek kad postane financijski isplativija.

Kallum Pickering, analitičar u Berenbergu tvrdi da će razvoj robota dovesti do otvaranja još više radnih mjesta, a argument da umjetna inteligencija smanjuje potrebu za radnikom smatra slabim argumentom.

"Tvornice će se automatizirati jedino ako to postane profitabilno. Da bi se profit mogao ostvariti, proizvođači trebaju razvijeno tržište na kojemu će svoju rodu prodavati. I taj podatak baca u vodu argument za masovnu pobunu: jer ako će roboti zamijeniti radnike, a time stvoriti masovnu nezaposlenost, za koga će proizvođači proizvoditi? Potražnja je garantirana, dok proizvodnja nije. Radnici koje je netko izbacio na ulicu, posao mogu pronaći negdje drugdje, proizvodeći nešto drugo za što negdje drugdje postoji potražnja," kaže Pickering.