Riblji stokovi u Sredozemnom moru, uključujući komercijalno najvažnije poput oslića, mogu se oporaviti ako uspijemo učinkovito zaštititi 30% mora. Danas je manje od 10% Sredozemnog mora zaštićeno, od čega je u samo 1,27% zaštićenih morskih područja zaštita zaista učinkovita.

„Temeljem znanstvenih dokaza možemo zaključiti da je zaštita ključnih područja u moru učinkovit način zaustavljanja znatnog gubitka vrsta i staništa te garancija obnove brojnosti mnogih vrsta morskih organizama. Trenutno jedan od najboljih primjera učinkovite zaštite morskog područja u Mediteranu je zabrana ribolova u Jabučkoj kotlini koja je doprinijela oporavku brojnih komercijalno važnih vrsta kao što su na primjer oslić i škamp", naglašava Danijel Kanski, voditelj morskog odjela u WWF Adriji.

WWF-ov novi izvještaj „30 do 30-e: Scenariji za oporavak bioraznolikosti i ribljih stokova u Sredozemnom moru" (30 by 30: Scenarios to recover biodiversity and recover fish stocks in the Mediterranean) pruža uvid u moguće scenarije očuvanja Sredozemnog mora. Izvještaj analizira koristi koje bi zaustavljanje neodrživog ribolova i drugih štetnih aktivnosti u odabranim morskim područjima donijelo morskoj bioraznolikosti i populacijama riba. Studija je provedena u suradnji sa znanstvenicima iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS-CRIOBE), španjolske neprofitne organizacije „Ecopath International Initiative" te španjolskog Instituta za znanost o moru (ICM-CSIC).

S jedne strane, znanstvena analiza jasno dokazuje da će se u sljedećim godinama opadanje ribljih stokova u Sredozemnom moru nastaviti ako se ne prekine neodrživi ribolov i ostale industrijske aktivnosti koje negativno utječu na morske ekosustave. S druge strane, izvještaj potvrđuje da učinkovita zaštita određenih morskih područja koja bi pokrila 30% Sredozemnog mora te održivo upravljanje morskim i ribolovnim aktivnostima u ostatku mediteranskog bazena mogu pozitivno utjecati na oporavak ribljih stokova. Njihovo povećanje imalo bi znatan utjecaj na oporavak ekosustava, što bi imalo pozitivne učinke na milijune ljudi koji ovise o moru kao glavnom izvoru hrane i prihoda.

„U slučaju Jabučke kotline rezultat stabilizacije ekosustava vidljiv je u značajno povećanim ribarskim ulovima u područjima oko zaštićene zone što je osnova ekonomske stabilnosti za ljude koji žive od ribarstva. Za postizanje učinkovite i cjelovite zaštite na regionalnoj mediteranskoj razini potrebna je replikacija ovakvih primjera do razine od ukupne površine zaštite od 30%", zaključuje Kanski.

Više od 50 zemalja se uključilo u poziv na obveznu zaštitu 30% planeta  do 2030. godine. Tu istu obvezu sredozemne zemlje bi trebale prenijeti u regionalne okvire za očuvanje bioraznolikosti kako bi se usvojile u prosincu na Konferenciji stranaka (COP22) Barcelonske konvencije. WWF poziva sve mediteranske vlade da u što kraćem periodu razviju ambicioznije regionalne i nacionalne planove za uspostavljanje učinkovite zaštite u Sredozemnom moru.