« Hrvatska
objavljeno prije 4 mjeseca i 14 dana
ANALIZA

Revizija Vatikanskih ugovora „neozbiljna inicijativa“

U Hrvatskoj se ponovno raspravlja o reviziji ugovora što ih je ta zemlja sklopila sa Svetom Stolicom. Raspravu obično pokreću marginalne stranke, dok velike stranke, osobito dok su na vlasti, na to ni ne pomišljaju

Kako dalje?
Kako dalje? (Arhiva)
Više o

Vatikan

,

Sveta Stolica

,

ugovori

Malo je dokumenata, sporazuma ili zakona prihvaćenih u posljednjih 20-tak godina koji su izazvali toliko kontroverzi, rasprava i osporavanja kao Vatikanski ugovori. Međutim, nijedna hrvatska vlada, ni SDP-ova ni HDZ-ova, nije pokušala revidirati ugovore što ih je u drugoj polovici devedesetih u ime Hrvatske sa Svetom Stolicom potpisao pokojni Jure Radić, ondašnji potpredsjednik vlade i predsjednik Državne komisije za odnose s vjerskim zajednicama, a koje je Hrvatski sabor ratificirao 1997. i 1998.

Reviziju se nije usudila zatražiti ni vlada Zorana Milanovića u vrijeme krize i opće proračunske štednje, premda su upravo u tom trenutku nastupile "bitno promijenjene prilike" koje su, u skladu sa slovom ugovora, možda mogle opravdati zahtjev za njihovom revizijom.

Prijedlog izmjene kontroverznih ugovora ovih je dana ponovno aktualan zahvaljujući zahtjevu opozicijskog saborskog kluba GLAS-a i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), koji je svoju inicijativu pokrenuo još prije godinu dana, ali je tek sada došla na red za saborsku raspravu.

Od 600 milijuna do milijardu kuna

Klub GLAS-a i HSU-a predlaže radikalnu korekciju Vatikanskih ugovora i uvođenje njemačkog ili talijanskog sustava financiranja vjerskih zajednica. U Njemačkoj, primjerice, porezne vlasti ubiru i crkveni porez i dostavljaju ga onoj vjerskoj zajednici kojoj pripada porezni platiša. Uz crkveni porez vjerske zajednice u Njemačkoj iz državnog proračuna dobivaju dodatne državne dotacije i subvencije (Katolička crkva skupa s porezom preko 6 milijardi eura godišnje, Evangelička malo manje od 6 milijardi eura).

Vatikanski ugovori osiguravaju izdašnu financijsku potporu Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj iz državnog proračuna. Procjene se razlikuju, ali smatra se da Hrvatska za Crkvu godišnje izdvaja najmanje 600 milijuna, dok u stranci GLAS ovih dana spominju i iznos od milijardu kuna, tvrdeći kako je riječ o šest puta višem iznosu od prosjeka zemalja EU. Ipak, valja imati na umu da se Hrvatska obvezala isplaćivati Crkvi obeštećenje za imovinu koju su joj oduzele komunističke vlasti u vrijeme Jugoslavije, a koju nije moguće vratiti te da većina drugih članica EU-a nema takav teret iz prošlosti.

Hrvatska je s Vatikanom sklopila četiri ugovora: ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, zatim ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika u oružanim snagama, ugovor o pravnim pitanjima i ugovor o gospodarskim pitanjima. Prema potonjem Hrvatska u prosjeku za naknade i plaće klera izdvaja oko 300 milijuna kuna (do točnog iznosa dolazi se tako da se iznos dviju prosječnih bruto plaća pomnoži s brojem župa), a država izdvaja i oko 200 milijuna za plaće vjeroučitelja u školama. Javnim novcem financira se i Katolički bogoslovni fakultet i njegovi područni zavodi i instituti. Država godišnje daje Crkvi i oko 60 milijuna kuna za zaštitu crkvene baštine i spomenika kulture, a financira i Vojni ordinarijat, u skladu s odredbom prema kojoj se država treba brinuti i plaćati dolično sjedište Vojnoga ordinarija i njegove kurije, na što godišnje odlazi više od 10 milijuna kuna. Država plaća dušobrižničku službu u MUP-u, kao i u bolnicama i domovima socijalne skrbi.

Crkva je oslobođena poreza na sve milodare prikupljene na krštenjima, vjenčanjima, sprovodima i blagoslovima kuća, a za primljena sredstva nije obavezna podnositi javne izvještaje o tome kako ih troši. Valja napomenuti i da Crkva dobiva neutvrđene iznose i od lokalne zajednice, dok su gradovi u urbanističkim planovima dužni predvidjeti mjesta za crkve. Ako policija želi uhititi svećenika, prije toga mora obavijestiti njegova biskupa, što je također predviđeno jednim od Vatikanskih ugovora.

Tim je ugovorima vjeronauk uveden u škole, kao obavezni predmet za one koji ga izaberu, u skladu s odredbom u kojoj stoji da će odgojno-obrazovni sustav u javnim predškolskim ustanovama i školama, uključujući i visoka učilišta, uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike. Katolička crkva dobila je pristup i državnim medijima, kao i pravo da osniva vlastite medije.

Broj stanovnika pada, broj župa raste

Bivši diplomat i analitičar Božo Kovačević smatra kako je posljednji zahtjev za revizijom Vatikanskih ugovora "logična reakcija na višegodišnje pokušaje Katoličke crkve da ostvari utjecaj u društvu koji premašuje okvire Vatikanskih ugovora, dok pojedini biskupi dovode u pitanje sekularni karakter države". Kako bi argumentirao takav stav, Kovačević za DW podsjeća da je Crkva podupirala prosvjede protiv postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru, zatim braniteljski prosvjed, "koji je imao elemente državnog udara", kao i nevladine udruge s ekstremnim, fundamentalističkim stajalištima, koje su neprijateljske "prema svima koji drukčije misle".

Moć Crkve u Hrvatskoj naš sugovornik objašnjava nespremnošću vlasti da dosljedno provode ustavne odredbe o sekularnosti države, dopuštajući Crkvi i njezinim čelnicima da u Hrvatskoj čine ono što im u razvijenim demokracijama ne bi palo na pamet. Zato je skeptičan i kada je riječ o izgledima za reviziju Vatikanskih ugovora. Riječ je o međunarodnim ugovorima, koji su iznad nacionalnog prava, i za njihovu reviziju potrebna je suglasnost druge strane. Vatikan, uvjeren je Kovačević, neće dati a priori suglasnost za reviziju, ali mudra diplomatska strategija možda može dovesti do suglasja oko tog pitanja. Međutim, izgledi da će Hrvatska pokrenuti to pitanje, smatra Kovačević, izrazito su mali, osobito dok je na vlasti HDZ-ova vlada. "Crkva je tradicionalno podupirala HDZ, a postala je opozicijska snaga nakon što je HDZ-ova vlada odlučila ratificirati Istanbulsku konvenciju. Zato pretpostavljam da HDZ-u nije u interesu daljnje zaoštravanje odnosa s Katoličkom crkvom", objašnjava ugledni analitičar.Odgovarajući na pitanje je li Vatikanskim ugovorima Crkva stavljena u povlaštenu poziciju u odnosu na državu, Kovačević navodi jednu zanimljivost. Podsjeća kako je Vatikanskim ugovorima država obavezna plaćati Crkvi dvije plaće za svaku župu, pri čemu Crkva može proizvoljno određivati broj župa. "Hrvatska je zato u paradoksalnoj situaciji, jer se već godinama smanjuje broj stanovnika i novorođene djece, dok se broj župa povećava, a sve to financira država. Mislim da bi tu trebalo tražiti motive za moguću reviziju tih ugovora", ističe Kovačević.

"Neozbiljna inicijativa"

Premijer Andrej Plenković i ovog je puta, kao i nekoliko puta ranije, zanijekao bilo kakvu mogućnost revizije Vatikanskih ugovora. U HDZ-u, kako doznajemo, ne pridaju puno pozornosti najnovijoj opozicijskoj inicijativi za revizijom Vatikanskih ugovora, niti je smatraju ozbiljnom. "Da im je bilo stalo do revizije, onda bi pokrenuli to pitanje kad su bili na vlasti, i kada su postojale neke okolnosti koje bi mogle opravdati takav zahtjev", doznajemo od utjecajnog člana vladajuće stranke, koji je odlično upućen u ovu problematiku, ali koji je zbog unutarstranačkih odnosa zamolio da ostane neimenovan.

Naš sugovornik iz redova vladajućih napominje da je i bez promjene samih ugovora moguće ispuniti neke tražene zahtjeve, poput izvještaja o trošenju novca što ga Crkva dobiva od države, jer "ugovori to ne zabranjuju". Priznaje i da je točno da je broj župa u Hrvatskoj, na temelju čega se određuje iznos što ga država daje Crkvi, u jednom trenutku bio povećan, ali ne vidi razlog zbog kojeg se i o tome ne bi moglo razgovarati s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK). "Zato je ugovorima i predviđen stalan dijalog između države i HBK i zbog toga nije potrebno mijenjati ugovore", objašnjava za DW neimenovani HDZ-ovac.

Piše: Denis Romac/DW
11.02.2019. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno