Duboko zakopane spilje Naica otkrili su rudari prije gotovo sto godina u potrazi za srebrom i drugim metalima. Te su spilje veoma interesantne znanstvenicima zbog takozvanih ekstremofila, mikroba koji preživljavaju u naizgled nemogućim uvjetima.

Okruženje u spiljama je veoma toplo, između 40 i 60 stupnjeva Celzija, te je vlažno i kiselo. U njima nema svjetla, pa svaki organizam koji želi preživjeti mora biti sposoban vršiti kemosintezu, odnosno održavati se obrađivanjem kamenih minerala.

Znanstvenici su već identificirali mikrobe koji su živjeli na zidovima tih pećina, no njihova izolacija iz nekoliko metara dugačkih kristala je iznenađenje. Doktorica Boston je sa svojim kolegama otvorila te kristale koji nastaju milijunima godina i uzorkovala njihove sadržaje. Pronašli su bakterije i prabakterije koje su potom reanimirali u svojim laboratorijima.

Organizmi su ostali zatvoreni u gipsu prije najmanje 10 tisuća, a vjerojatno i do 50 tisuća godina, postavši još jedan primjer sposobnosti života da se adaptira i nosi s najneprijateljskijim okruženjima.

Pronađeni organizmi su veoma neobični, te nemaju 'rođake' u postojećim genetskim bazama podataka, otkriva Penelope Boston, direktorica astrobiološkog instituta NASA-e u Kaliforniji koja je pronalaske otkrila na godišnjem sastanku Američkog udruženja za napredak znanosti (AAAS). 

Postojala je zabrinutost da su ti organizmi samo rezultat kontaminacije od strane te skupine znanstvenika ili rudarskih operacija, no direktorica iz NASA-e tvrdi kako su poduzeti svi potrebni protokoli.

Znanstvenici su ranije tvrdili da su uspjevali u oživljavanju insekata koji su bili uspavani nekoliko milijuna godina, zatočeni u kristalima soli ili leda. Sve te tvrdnje su sporne, no Boston ističe kako ih je spremna prihvatiti nakon svega čemu je svjedočila u Naici i drugim sličnim okruženjima.

Mnogi znanstvenici smatraju da ako negdje u Sunčevom sustavu također postoji život, da je to najvjerojatnije u podzemlju, gdje se organizmi kemosintetiziraju, baš kao oni u spilji Naica.