Ivor Zidarić najpoznatiji je i najistaknutiji hrvatski promotor, kontinuirano djeluje ostavljajući duboki trag.

I u ovoj godini krećete punom parom, netom su raspisani natječaji za prijavu umjetnika iz tri županije za jednu od LegendFest manifestacija.

- Dobar dan, eto mene opet, ha, ha, ha ..... točno tako, objavili smo natječaje odnosno pozive za prijavu programa na tri festivala LegendFest, koji bi se trebali održavati ove godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji u Žrnovnici, u Istarskoj županiji u Pićnu i u Krapinsko-zagorskoj županiji, u dvoru Veliki Tabor. Pored ta tri festivala i dalje guram projekte LegendArt, LegendExpo i LegendIn, koji su nedavno bili organizirani u gradu Ozlju.

Isto tako, mogu najaviti da će se u produžetku festivala LegendFest u Istri 28.7. po prvi puta održati festival Štrigarija Uživo koji proizlazi iz Interreg EU fonda Putevima Štrigarije, na kojem radimo zajedno sa slovenskim partnerima, povezivajući tako Pohorje i Istru putem nematerijalne i materijalne baštine. Nadamo se odazivu umjetnika i učesnika kao i svake godine i radujemo se ishodu. Teme festivala su Vile i Krsnici u Pićnu, Zmajevi u Velikom Taboru te borba staro-slavenskog Boga Peruna i Velesa opisana u literaturi kao Božanski boj.

Božanski boj na prostoru Žrnovnice i Podstrane u Splitsko dalmatinskoj županiji, prvi je natječaj. Što posebice ističete?

-O vaj put vas vodimo u samo srce zbivanja i pratimo tragove praslavenskih božanstava Velesa, Peruna i Mokoš. Po prvi puta LegendFest dolazi u Splitsko-dalmatinsku županiju, u prekrasnu i tajnovitu Žrnovnicui Podstranu, mjesto stolovanja Peruna i mjesto odigravanja "Božanskoga boja".Na ulazu u drevnu Poljičku republiku,zajednički otkrivamo Stablo svijeta, Božanski boj te Božansku svadbu upravo tamo gdje se i održala..

Radi se o tematskoj valorizaciji prostora rijeke i mjesta Žrnovnice, sve od njezinoga vrela, pa do ušća, i primorskoga gorskog bila Peruna. Radi o prvorazrednoj vrijednosti za povijest kulture, a već samim time o vrijednosti koja može biti od velike koristi za turizam. Na tom prostoru je, naime, po svjedočanstvu mjesnih imena i povijesnih dokumenata očuvan trag stare vjere iz vremena prije pokrštenja Hrvata. Perun je ime slavenskoga boga gromovnika, a ima i drugih nedvojbenih tragova. Za podrobnije obrazloženje treba posegnuti za knjigom Radoslav Katičić, Božanski boj, Zagreb 2008, str. 285-299. Ti tragovi jasno pokazuju da se taj bog tamo poštovao i da se prema tomu radi o području njegova svetišta. Ti tragovi i ta svjedočanstva dokument su jednoga davnog kulturnog sloja što neposredno prethodi hrvatskoj kršćanskoj povijesti koja nas je konačno oblikovala. To je spomenička vrijednost prvoga reda o kojoj valja voditi računa pri svakoj valorizaciji toga prostora. To nisu mogli poništiti niti kamenolomi koji jesu materijalno devastirali Perunovu Petu.

No ti nedvojbeni tragovi dobivaju posebnu dokumentarnu važnost i potencijalnu turističku vrijednost svojom prostornom blizinom gradu Splitu koji svojim spomenicima svjedoči o neposrednom kontinuitetu antičkoga života i kršćanstva na tom zemljištu. Svetište boga Peruna ustrojeno poput onoga arheološki potvrđenog i dobro dokumentiranog kraj Novgoroda u sjevernoj Rusiji, također na gori kraj rijeke, leži na dogled potpuno mediteranskoga ambijenta splitske marine i zidova Dioklecijanove palače, najdojmljivijeg spomenika kontinuiteta antičkog života koji je bio postao kršćanski. Tako se vide, upravo jednim pogledom obuhvaćaju oba temelja hrvatske opstojnosti: stara vjera i kršćanska antička baština. (iz „Mišljenja" Radoslava Katičića).

Drugi je, Krsnici i vile u Pićnu,Istarska županija.

- Priče, legende, mitovi o navedenim bićima, prvenstveno vezani uz uz Istru i Istarsku županiju imaju prednost pri odabiru, ali prihvaćaju se i programi koji mogu sadržavati slične teme, kao npr. legende i mitove Pićanštine, Istarske županije, štrige/vještice, krsnici/čarobnjaci, mistična bića, duhovi, malici, alkemičari, povijesne osobe/ličnosti, stare priče, običaji, navade, izričaji.

Odlučili smo se prikazati ovu temu s obzirom da su ova dva bića ujedno i glavne maskote EU projekta Putevima štrigarije koji vodimo zajedno sa slovenskom stranom a tiče se obilježavanja staza i odredišta koja prikazuju nematerijalnu i materijalnu baštinu Istre i Pohorja.

Vile su, prema tim izvorima, antropomorfna bića, izgledom mladih djevojaka izvanredne ljepote, uvijek u besprijekornoj bjelini. Imaju krasne duge, ponekad zlatne raspuštene kose što dosežu do njihovih nogu. Tijelo im je vitko i lagano, oči prodorne, a glas tako milozvučan da "...onoga, koji Vilu jedanput pjevati čuje, srce od miline kroz sav život boli, te on ne može više slušati Čovječjega glasa".

U skladu s tim, epiteti koji se vilama najčešće pripisuju su bijela, lijepa, gizdava, draga, tanka, hitra slavna, uzorita, mila, plemenita, vragolasta, ali i razbludna, grešna, huda, naudna. Ovi posljednji nagovještavaju nam i ambivalentnu prirodu vile, koja koliko god najčešće jest dobrohotna i sklona ljudima, toliko postaje opasna ako joj se čovjek na neki način zamjeri.

Pomalo izdvojen u istarskom panteonu složenih nadnaravnih bića stoji krsnik, čovjek/biće za koje ne znamo odakle dolazi, gdje je nastalo i zašto nas brani od zla. Krsnik, koji se u Istri još naziva, kresnik, kršnjak, krisnik, skrisnik i grišnjak po svojem odnosu prema čovjeku u potpunoj je suprotnosti s vukodlacima, mòrama, štrigama i drugim demonima. On je jednostavno dobar, čovjekov je zaštitnik te ga liječi, čuva na putu i brani od zlih sila i drugih nadnaravnih bića. Vjerovanja u krsnike nalazimo pretežno u Istri i kvarnerskim otocima te dijelom u Sloveniji, u kojoj ovo biće ipak ima nešto drugačija obilježja i stoga možemo govoriti o izdvojenoj slovenskoj inačici. Neki zapisi u kojima se spominju krsnici sežu čak do 17. stoljećai govore o glavnoj krsnikovoj zadaći - borbi protiv zlih bića. Stoga ne čudi da su ljudi u Istri voljeli reći da bi već davno svi bili pomrli da im nije bilo njihovih krsnika

Zmajevi u Velikom Taboru i Krapini, u Krapinsko zagorskoj županiji.

- Vjera u nadnaravno i nadnaravna bića provlači se kroz hrvatsku seosku tradiciju mnogo stoljeća. Bez obzira na pokrštavanje i rasprostranjenost katoličke vjere, vjerovanja u nadnaravno su ostala prisutna u našim ruralnim područjima, pa tako i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.Sveti Juraj zaštitnik je općina Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica i Hum na Sutli.

Osim toga, na brdu iznad Jezera Klanječkog stoji crkva Sv. Jurja.

Legenda govori u kratkim crtama, kako je nekada davno je u Klanječkom jezeru živio strašan sedmeroglavi zmaj kojega nitko nije mogao savladati. Svakoga je dana pojeo nekog čovjeka, a ako u tome ne bi uspio, strašno bi se razbjesnio i počeo uništavati sve pred sobom. Na kraju legende Zmaja je Sv.Juraj savladao te je potonuo i nestao u dubinama jezera. S njime je nestala i nesreća stanovnika u kraju oko Klanječkoga jezera.

Jurjevski ophodi sa zelenim Jurjem poznati su samo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (uglavnom kajkavskoj) i u sjeveroistočnoj panonskoj Sloveniji.Borba dobra i zla u pričama o zmajevima, očuvale su se osobito u jugozapadnim rubovima Panonske nizine, Hrvatskom zagorju, Sloveniji i austrijskoj Koruškoj, gdje su zmajevi našli mjesto u grbovima i simbolima gradova.

Najsvježiji mit o zmaju potječe sa zagrebačkog područja. Stariji ljudi iz prigorskih sela Čučerja, Vidovca i Kašine još se sjećaju prepričavanja svojih predaka o zmaju iz jezera u špilji na Medvednici. Govorilo se da je taj zmaj udario repom i prouzročio velik potres s požarom u Zagrebu 1882. Po njima, Zagreb je dobro i prošao: jer da je udarac bio jači, jezero bi i poplavilo grad. Slavenski Jarilo ili Juri junak je pretkršćanskih bajki. Mnogo je stariji od novozavjetnog arkanđela Mihovila i svetog Jurja, koji također ubijaju zmaja.

Slavenske priče o svetom Jurju, pokazuje se, starije su i od Veda jer se u tim pričama još ne razabire koncept dobra i zla. Zmaj je uvijek na suprotnoj strani od Gromovnika, a u Makedoniji on čak i pomaže svetom Iliji, kaže profesor Belaj.

Što je s izložbama velikih ali i pomalo zaboravlljenih hrvatskih umjetnika, Šebalj, Friščić...'

- Mislim da će ove godine odmarati, iako, nikad se ne zna, ha, ha, ha. Rado bih pripremio jednu novu izložbu radova nedavno preminulog Vladimira Dodiga Trokuta. No, na žalost, institucije Hrvatske nisu prepoznale vrijednost niti izrazile bilo kakvu vrstu financijske pomoći za ovu kao i ove izložbe, pa ne znam ni sam hoću li biti opet humanitarno nastrojen prema zajednici u kojoj živim. Idu godine, pa i ja starim i polagano gubim volju i entuzijazam, kad se konstantno moram boriti za opstanak u području kulture i umjetnosti.

Također ozbiljno promovirate i mlade, manje poznaten ili posve nepoznate umjetnike.

- Pa, iskreno, trudio sam se i oko toga, te opet, na kraju o svome trošku organizirao izložbe mladih umjetnika. Na kraju kad podvučete crtu, sve je to samo trošak, i veselje umjetnika naravno. I taj segment će mislim, mirovati u ovoj godini, dok i ako ne nađem sponzora, pokrovitelja, donatora. Vidite i sami kako se kultura u Hrvatskoj sve više srozava na turbo folk i njemu slične inačice u ostalim aspektima umjetnosti. Činjenica je da mnogi zaista dobri projekti stagniraju i čekaju svoj red samo zato što nisu profitabilni. U svakoj normalnoj državi i gradu Europe, odvaja se novac za takve projekte jer oni čine temelje društvenog odgoja i morala.

Nedavno ste promovirali turističku rutu kroz Istru i Pohorje.

- Točno. Otisnuli smo i knjige na tri jezika kao i letke. Napominjem da smo izradili i aplikaciju za mobitele pod nazivom Živa štrigarija, te je svatko može besplatno preuzeti sa App store-a.

Maribor - Pohorje i Istra su poznate turističke destinacije koje većinu gostiju privuku u poznata središta. Projekt obrađuje njihova područja u zaleđu Bistričko Pohorje i Središnju Istru koja ostaju u njihovoj sjeni, a postoji velik potencijal da posjetitelje koji već dolaze privuku inovativnim sadržajima čime bi omogućili također raspršivanje posjeta na cjelokupno područje i rasterećenje najposjećenijih destinacija. Oba područja su bogata prirodnom i kulturnom baštinom, a još posebno ih povezuje jedinstvena bajoslovna baština s brojnim pričama o ljudima, prirodi i povijesti područja, na temelju kojih se može sadržajno obogatiti ponuda šireg područja Pohorja i Istre. Time bi se istovremeno osigurala i očuvala ranjiva nematerijalna baština prekograničnog područja.

Glavni cilj projekta je osigurati aktivno očuvanje bajoslovne tradicije Pohorja i Istre u svrhu povećanja prepoznatljivosti zapostavljenih dijelova područja te stvaranja prilike za razvoj. To ćemo postići oblikovanjem inovativnog integriranog prekograničnog kulturno-turističkog proizvoda Živa štrigarija- Bajke Pohorja i Istre koji će nuditi inovativne načine doživljavanja područja prirodne i kulturne baštine preko priča koje će posjetitelji otkrivati na vođenim rutama, samostalnom istraživanju preko digitalnih sadržaja u okviru festivala Štrigarija uživo! te pomoću drugih privlačnih metoda.

Za očuvanje nematerijalne baštine ključni su ljudi koji ju njeguju, čuvaju i prenose na nova pokoljenja.Turistički proizvod će stoga nastati kroz suradnju svih dionika područja koji će biti povezani u platformu  Živa štrigarija koja će nakon završetka projekta također brinuti za njegovo aktivno očuvanje.

Živa štrigarija će povezivati ponuđače i destinacije područja i obogatiti ponudu šireg područja. U zaleđe Pohorja i Istre privući će nove posjetitelje i tako stvoriti stimulativnu sredinu za razvoj te stvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo prekograničnog područja. Partneri projekta su : Razvojno Informacijski Centar Slovenska Bistrica (vodeći partner) (SLO), Slovenska Akademija Znanosti i Umjetnosti (SLO), Etnografski muzej Istre (HR), Općina Pićan (HR), Udruga Val Kulture (HR), Beletrina - zavod za izdavaštvo (SLO).

Što je još u planu za ovu godinu?

- Teško mi je reći u ovome trenutku, ali definitivno radimo na EU projektu sa Slovenijom, organiziramo četiri festivala, provodimo projekte LegendArt (Osnovne škole), LegendExpo (putujuće izložbe na temu nematerijalne baštine), LegendIn (platforma za invalide, odnosno osobe sa posebnim potrebama), pokoja izložba i predavanja te smo u očekivanju rezultata EU prekograničnog fonda sa Srbijom, na području Srijema i Srema - grada Iloka i Iriga. Organiziramo i predavanja suradnika iz cijele Hrvatske pa je tako već održano niz predavanja po Hrvatskoj, u suradnji sa Goranom Mikasom iz slavnog predjela hrvatske - Poljica. Tema je nematerijalna baština ove slavne Kneževine.

Vi ste doista jedinstveni promotor na našim prostorima.

- Ha, ha, ha .... hvala vam. Ne znam ni sam po čemu sam toliko jedinstven. Ima i drugih, pretpostavljam, ali možda ne znamo za njih ili znate a ja nisam upućen poradi pomanjkanja dokolice i slobodnog vremena. Stalno dolaze odnosno pojavljuju se neke nove generacije koje donose nova znanja, ideje, energiju te je samo pitanje trenutka kad će sve više preuzimati sve poslove. Bilo bi dobro kad bi i u našoj državi mogao biti sređen sustav da onda mi, starije generacije, možemo prenositi znanja i iskustva na njih, što na žalost nije moguće jer nemamo od čega živjeti, pa tako svi na kraju završavamo u nekim megafirmama ili državnim, gradskim strukturama. Na taj način svo ovo iskustvo, znanje i praksa na neki način odumire ili ostane kao lijepa uspomena, ukoliko se ne da primijeniti na tim radnim mjestima.

Poruka čitateljima.

- Bježite od turbo folka, kao i svih onih koji to vole i konzumiraju. Čitajte, obrazujte se, budite aktivni, izlazite na prosvjede i borite se za svoja prava. Pogledajte Francuze kako to rade.