Rast cijena naftnih derivata u prvom, a pad u drugom dijelu godine, posebice zadnjem tromjesečju, poskupljenje struje za 20 posto sredinom godine i odobrenje poskupljenja plina krajem godine, povećanje MOL-ovog udjela u Ini te predstavljanje energetske strategije, neki su od najznačajnih događaja na hrvatskom energetskom tržištu 2008. godine.

Cijena je ove godine bila najčešće spominjana riječ i na svjetskom energetskom tržištu, posebice kad je riječ o nafti. Cijene nafte u prvoj su polovici godine neprestance rasle i u srpnju dosegnule vrhunac preskočivši 147,27 dolara po barelu. No, nakon toga slijedi pad i u drugoj polovici prosinca cijena je na međunarodnim tržištima pala ispod 34 dolara za barel, najnižu razinu od početka veljače 2004.

Benzin nadomak 10 kuna

Rast pa pad obilježilo je i kretanja cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu - sredinom godine cijene su bile na najvišim razinama i Eurosuper 95 je dosegnuo 9,65 kuna po litri, a Eurodizel 9,93 kune.

U drugoj polovici godine druga slika - pad cijena traje od sredine srpnja i krajem godine cijene svih derivata su ispod 6,50 kuna - Eurosuper 95 na Ininim se postajama prodaje po 6,39 kuna, a Eurodizel po 6,46 kuna po litri.

Godina na izmaku ostat će upamćena i kao godina u kojoj je mađarski MOL postao najveći pojedinačni dioničar Ine.

Prodaja Ine

Početkom rujna MOL je objavio javnu ponudu za preuzimanje Ine po cijeni od 2.800 kuna po dionici i u toj ponudi kupio 22,15 posto dionica Ine i tako postao vlasnik 47,15 posto dionica Ine (hrvatska Vlada ima 44,85 posto).

Kako je država pala ispod 50 posto, a u listopadu je isticala i odredba iz dioničarskog ugovora o petogodišnjem pravu veta hrvatske Vlade na raspolaganje dionicama u vlasništvu MOL-a, ove su godine predstavnici Vlade i MOL-a razgovarali i o redefiniranju dioničarskog ugovora iz 2003.

Početkom lipnja premijer Ivo Sanader najavio je mogućnost zamjene dionica Ine i MOL-a, no, kriza na tržištu kapitala odrazila se i na to, pa je krajem listopada premijer izjavio da se od toga odustaje.

Razgovori su pak intenzivirani oko izdvajanja plinskog poslovanja Ine, odnosno otkupu iz Ine snabdijevanja prirodnim plinom i podzemnog skladišta plina Okoli kako bi se taj dio zadržao u državnom vlasništvu.

Dogovor je krajem godine i postignut i uskoro bi mogao biti i formaliziran, a iz Vlade najavljuju da bi krajem siječnja iz Ine trebalo biti izdvojeno skladište Okoli, a do do sredine 2009. i tvrtka koja će se baviti snabdjevanjem plinom. Skladište će otkupiti Plinacro, a moguće je da ta tvrtka u državnom vlasništvu otkupi i društvo za snabdijevanje plinom.

Lukoil preuzeo Europa mil

Na hrvatskom tržištu naftnih derivata u 2008. pojavio se i ruski Lukoil koji je krajem travnja kupio zagrebačku tvrtku Europa mil koja ima devet benzinskih postaja u Zagrebu i Splitu i željeznički terminal za pretovar nafte na Dunavu u Vukovaru.

Kao i kod naftnih derivata cijene su ključna riječ i za elektroenergetsko i tržište plina.

Poskupljenje struje

Sredinom godine Vlada je HEP-u odobrila poskupljenje struje za 20 posto, a krajem godine odobrila je 23,36 postotno povećanje dobavne, odnosno cijene po kojoj Ina prodaje plin distributerima. Cijena prirodnog plina za kućanstva tako će od početka 2009. poskupiti za prosječnih 20 posto.

U rujnu je pak Vlada odlučila i o najboljoj lokaciji za LNG terminal - DINA na otoku Krku, što je i pretpostavka za istražne radnje i pripreme za izgradnju LNG terminala.

Hrvatske energetske tvrtke i u 2008. nastavile su s daljnjim ulaganjima - INA je nastavila ulaganja u modernizaciju rafinerija, HEP će oko 2,9 milijardi kuna uložiti u niz novih objekata, a započeo je i radove na 2x400 kilovoltnom dalekovodu Ernestinovo-Pecs, Plinacro nastavlja radove na magistralnom plinovodu Bosiljevo-Split i druge projekte plinofikacije, JANAF je krenuo u rekonstrukciju i izgradnju novih spremnika za skladištenje nafte i derivata u Sisku, itd.

Velika ulaganja predviđa i početkom studenog predstavljeni nacrt strategije energetskog razvitka Hrvatske do 2020. godine s predviđenim ulaganjima u 12 godina u visini 10 milijardi eura, od čega 4,5 milijardi eura u elektroenergetski sustav.

Upravo su tri scenarija za elektroenergetski sustav izazvala i najviše pozornosti u javnoj raspravi o strategiji s obzirom da dva predviđaju izgradnju nuklearke, a jedan je bez nuklearke.

Za koji će se scenarij Hrvatska odlučiti znat će se početkom 2009. godine kada o strategiji bude odlučila Vlada. (hina/metro-portal)