Za dobitnika Animafestove Nagrade za životno djelo 2021. godine, američkog redatelja Ralpha Bakshija moglo bi se reći da je najprije "nacrtao američke 1960-e" i njihovu kontrakulturu koja se neinhibirano valjala velegradskim četvrtima, da bi potom odrazio i eskapističke srednjovjekovne fantazije koje su ih u narednom desetljeću neminovno smijenile, posvetivši se prvoj značajnijoj filmskoj adaptaciji Tolkienova, za visoku (epsku) fantastiku temeljnog troknjižja.

Žanr koji će u bitnome obilježiti postmoderno doba filmskog spektakla dobio je u Bakshijevu Gospodaru prstenova velebni, ali nikada dovršeni i produkcijskim teškoćama pogođeni rotoskopski ep koji je postao nezaobilaznom vizualnom lektirom svakoga tko se fantasyja u filmskom mediju kasnije laćao, uključujući i Petera Jacksona. Bakshi, koji je godinama hodočastio u United Artists kako bi izmolio prava na animiranu adaptaciju, već je tada dobro znao da Gospodar prstenova više nije Tolkienova priča, već dio javne svijesti nalik (novome) mitu ili narodnoj priči koja se interpretira u skladu s osobnim senzibilitetima. Njegova posvećenost predlošku, koja mu je pribavila i podršku Tolkienove kćeri, i kreativno vizualno svjetotvorstvo s utjecajima u rasponu od Bruegela od Wyetha te s nekima od najkompleksnijih prikaza do tada ostvarenih u animiranom filmu do danas u mnogočemu nadmašuju višestruko skuplje pokušaje i stoga si svaki poklonik široke vizije oksfordskog profesora duguje u subotu 12. lipnja u 21 sat biti u Kinu SC.

Povijest animiranog filma pamtit će Bakshija, međutim, ne samo po snažnoj afirmaciji rotoskopije i svakovrsne hibridizacije igranog, arhivskog i animiranog filma, već i po inovativnim, fotorealističnim pozadinama Mačka Fritza (nedjelja, 6. 6, Dvorište ALU, 21 sat) - lascivne satire u kojoj ovaj ljevičar ne bježi od proturječja "u vlastitim redovima", izvrćući ruglu kako naivni aktivizam, tako i napušene vizije i isprazne tjelesne odnose. Velika je zasluga Ralpha Bakshija što je vještim meandriranjem kroz surove labirinte američke filmske, studijske i nezavisne produkcije k glavnoj struji i brojnoj publici priveo estetiku underground kulture, počevši sa stripom Roberta Crumba, ali nastavivši sa širokim rasponom vrlo "odraslih" tema u mediju koji se često pogrešno shvaćao infantilnim. Samo je autorska ustrajnost, kojoj je na putu stajao i sam Crumb, mogla dovesti do toga da Fritz popularnošću nadvlada epitet pornografije i šunda, odnosno svoju slavnu prvu animacijsku X "karakteristiku". Danas će mnogima, s dobrim razlozima, zasmetati ona obilježja Mačka Fritza koja ga čine artefaktom mnogo manje korektnog vremena, ali njegove neprolazne kvalitete sirovog i žovijalnog prikaza autentične svakodnevice "seksa, droge i rock 'n' rolla" križane sa psihodelijom i karikaturom ostaju trajnim audiovizualnim nasljeđem zapadne civilizacije.

U svojem kritički najpriznatijem filmu Gužva (četvrtak 10. 6., 15:30, Kino SC), blago nadrealističkoj i psihodeličnoj dramediji o njujorškom wannabe strip-autoru koja predstavlja i svojevrsni nastavak Fritza bez životinja, Bakshi zaranja u miljee talijanske, židovske i crnačke zajednice Brooklyna obilježene kriminalom, sitnim poslovima, nasiljem i prostitucijom. Okvirnim motivom/metaforom flipera, obilnom dozom crnog humora i groteske te preplitanjem animacije, fotografije, igranog i arhivskog filma vještije negoli ikada prije ili poslije, Bakshi slika organsko društveno raspadanje epohe potvrđujući se kao par excellence umjetnik 70-ih. Zabilježivši nakon Mačka Fritza drugi uzastopni animirani hit, Bakshi postaje Disneyjem animacije za odrasle i ulazi u legendu.

Ono što je Bakshi svakim novim filmom ostavljao u nasljeđe bila je i ostala stvaralačka sloboda, ideja koja poništava cenzuru i autocenzuru. Njegov rad obilježili su autorska i umjetnička hrabrost, prilagodljivost produkcijskim uvjetima, inovativnost i sklonost filmskom eksperimentu, kao i snažna socijalno-politička alegoričnost te igranofilmski režijski pristup animiranom mediju. Retrospektiva Ralpha Bakshija u sklopu programa Majstori animacije Animafesta 2021 možda nije ekstenzivna (mogli bismo poželjeti još barem heavymetalovske, na dvadesetostoljetne totalitarizme i militarizme referencijalne Čarobnjake), ali jest ekskluzivna - arhivističko-restauratorska briga za izvorne kopije Bakshijevih djela u svijetu danas nije adekvatna, pa ostaje nada da će i Animafestova Nagrada za životno djelo skrenuti pozornost na njihovu neprolaznu vrijednost i nužnost primjerenog očuvanja.

Zbog visoke dobi Ralph Bakshi neće osobno preuzeti Animafestovu Nagradu za životno djelo, ali će putem videoveze održati predavanje i razgovarati s publikom uz moderaciju Daniela Šuljića u srijedu 9. lipnja u 22 sata u &TD-u.