Portal MojPosao je i ove godine za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na hrvatskom i regionalnom tržištu rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.ba, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

Istraživanje je provedeno kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

U istraživanju je sudjelovalo više od 5.700 ispitanika, od čega je gotovo 2.000 ispitanika bilo iz Hrvatske. Među hrvatskim ispitanicima je bilo 67% zaposlenih, 30% nezaposlenih, te 3% ispitanika koji se još uvijek školuju.

Na situaciju na domaćem i regionalnom tržištu rada osvrnuo se direktor portala MojPosao Igor Žonja.

„Prošla, 2021. godina, donijela je snažan rast potražnje za radnom snagom, koji je nadmašio sva naša očekivanja te smo se vratili na razinu pretpandemijske 2019. godine. Međutim, usprkos ratnim sukobima u Ukrajini, rastu cijenama energenata i velikoj inflaciji, rast je nastavljen i u aktualnoj, 2022. godini.

Nošena odličnom turističkom sezonom te povećanjem izvoza i potrošnje, Hrvatska 2022. završava iznimno uspješno. Iako je ovim neurotičnim i neizvjesnim okolnostima nezahvalno prognozirati što nam donosi naredna godina, mogu reći da sam optimist. Međutim, svatko od nas bi se trebao okrenuti prema sebi i uložiti napore kako bi unaprijedio sebe i svoju okolinu. To je ono na što možemo utjecati. Ostalo su nametnute okolnosti, izvan naše moći. Također, smatram kako katastrofične izjave i 'prizivanje krize' imaju značajan utjecaj na stvaranje iste. Kriza nastala 2020. godine dobrim dijelom je prouzročena neznanjem i panikom te sam siguran da bi posljedice krize bili značajno manje u svim pogledima da smo imali drugačiji pristup. Primjerice, poput Švedske", zaključuje Žonja.

Najvažnija je visina plaće

Iako su prošle godine na prvom mjestu faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla bili međuljudski odnosi, ove je godine inflacija očito odradila svoje te je visina plaće postala najvažniji faktor prilikom odabira posla (68% ispitanika). Dobri međuljudski odnosi i dalje su nam važni te se nalaze na drugom mjestu naših popisa (63%)

U odnosu na prošlu godinu, sve veći značaj pridajemo radnom vremenu (39%), a nešto rjeđe fokus stavljamo na mogućnost učenja i napredovanja (31%). Imidž, odnosno reputacija tvrtke, baš kao i prošle godine najmanje nam je važan kriterij prilikom odabira posla, odnosno psolodavca.

Visina plaće na prvom je mjestu stanovnicima svih zemalja osim Slovenije, gdje su i ove godine prevagnuli dobri međuljudski odnosi.

Znanjem i motivacijom do posla

Sudionike istraživanja smo upitali što je po njihovu mišljenje najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz Hrvatske (29%) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (23%). Zanimljivo je da svega 6% ispitanika, baš kao i prošle godine,  smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 15% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 1% ispitanika, dok 5% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Kad je o regiji riječ,  Slovenci, Bosanci i Makedonci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok u znanja i vještine najviše nade polažu Bosanci, Srbi i Hrvati. Makedonci i Slovenci u najvećoj mjeri presudnim smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.

Koliku plaću bismo htjeli?

Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Hrvatske u prosjeku  očekuju 1197 eura, što je 17% ili 197 eura više nego prošle godine - što otprilike odgovara i porastu cijena u tom razdoblju.

U prosjeku, ispitanici u Sloveniji imaju najviša očekivanja, preko 1643 eura u prosjeku, ali oni imaju i najvišu prosječnu plaću. S druge strane, u odnosu na prošlu godinu ovi ispitanici imaju i najmanji porast kad su posrijedi njihova očekivanja, svega 6%.

S druge strane, najniža očekivanja su prisutna među zaposlenicima u Makedoniji, 769 eura, iako oni imaju i najviši rast očekivanja u odnosu na prošlu godinu. Radnici iz Srbije očekuju plaću u iznosu od 857 eura, što je 13% više nego lani. Ispitanici iz Bosne i Hercegovine očekuju 941 euro ili 20% više nego prošle godine.

Inflacija iz mjeseca u mjesec dostiže rekordne razine, ali plaće zasad ne prate taj trend.

Svega svaki peti ispitanik dobio je povišicu ove godine, dok ih je još 8% dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Više od polovice ispitanika (57%) ove godine niti je dobilo povišicu niti je očekuje, dok ih 16% povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.

Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici Srbije, gdje čak 62% zaposlenika nije dobilo nikakvu povišicu ove godine.

U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 45% ispitanika iz Hrvatske, što je osjetno više nego prošle godine (38%).

U idućih godinu dana posao namjerava promijeniti 56% ispitanika, što je ipak manje nego prošle godine, što nas dovodi do zaključka kako je dio ispitanika koji su prošle godine najavili promjenu posla, to i učinio.

Strah od gubitka posla sve je manji

Strah od gubitka posla je i dalje u padu. Krenuvši od 2020. kada je 36% zaposlenih strahovalo za svoj posao, preko 2021. kada je strahovalo njih 28%, ove godine je tek svaki peti zaposlenik (21%) izjavio kako strahuje da bi mogao izgubiti posao.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri boje ispitanici iz Srbije (31%), a najmanje iz Makedonije (19%).

S obzirom na turbulentne godine iza nas, sukladno ekonomskoj situaciji, mijenja se i tržište rada. I dok smo do sada svjedočili snažnom rastu aktivnosti i potražnje za radom, u narednom periodu taj će se rast vjerojatno usporiti. Dvije trećine ispitanika (64%) smatra kako će se neki poslovi tražiti više, a drugi osjetno manje, dok ih 14% smatra kako će broj otvorenih radnih mjesta u idućem periodu biti manji. Manji dio ispitanika, njih 11% smatra kako će se rast tržišta i broja oglasa za posao nastaviti, dok ih isto toliko (11%) smatra kako u narednom periodu neće biti većih promjena.

„Svaka industrija razvija se za sebe. Neke industrije će pasti dok će druge imati izuzetan rast.", ističe jedan od sudionika.

„Trenutačna kriza će se najjače odraziti na radnu snagu s nižim razinama kvalifikacija s obzirom da će poslodavci nastojati smanjivati troškove rada što je više moguće." - komentar ispitanika

Pandemija je omogućila rad od kuće, pa smo tako u protekle dvije godine bili svjedoci kako je većina zaposlenih kojima je posao to omogućavao radila od kuće. Sada, kada se većina aktivnosti vratila u normalu i protuepidemijskih mjera gotovo da i nema, radnici se sve više vraćaju na radna mjesta.

Trenutno dvije trećine ispitanika (63%) radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće. Četvrtina ispitanika (27%) ima hibridni način rada - djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 10% radi isključivo od kuće, dok ih je prošle godine isključivo od kuće radilo 15%.

Loša reputacija domaćih privatnih tvrtki

Kao i prošlih godina, kada bi birali tvrtku prema vlasništvu ispitanici iz Hrvatske bi najradije odabrali privatnu tvrtku u stranom vlasništvu (33%), a u najmanjoj mjeri privatnu tvrtku u domaćem vlasništvu (16%). Četvrtina ispitanika (23%) najradije bi pokrenula vlastiti posao, slično koliko bi radilo u državnim tvrtkama (21%).

Strano privatno vlasništvo je naročito popularno u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dok domaće privatne tvrtke u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije (29%).

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz Hrvatske, najviše (48%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 14% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 10% ljudi na posao čeka dulje od 5 godina.

Većina nezaposlenih (56%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o poslu u struci ili izvan nje, dok ih 35% traži posao isključivo u struci.

Posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz Makedonije.

Iako smo svjedoci da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao. Čak dvije trećine ispitanika (67%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. Petina ispitanika (18%) izjavila je kako dobiva odgovore na od prilike polovicu prijava, a tek 15% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je odgovor na prijavu dobivalo tek 10% ispitanika.

U kojoj mjeri je ovo loše za employer branding tvrtki govori i podatak da će ispitanici izbjegavati ponovno se prijaviti na oglas u tvrtku gdje nisu dobili povratnu informaciju (55%), tvrtku će negativno komentirati prijateljima i obitelji (24%) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te tvrtke (15%). Ipak, trećina ispitanika (32%) izjavila je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utječe na njihovo mišljenje o toj tvrtki.

Mladi sve optimističniji oko perioda pronalaska posla

Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Hrvatske, njih čak 61%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 9% ispitanika posao već čeka ili već rade. 18% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 12% predviđa da će posao tražiti dulje od pola godine.

Ispitanici su sve optimističniji oko perioda pronalaska posla: prošle je godine 39% ispitanika vjerovalo da posao mogu pronaći u roku tri mjeseca od završetka školovanja, a da će posao tražiti dulje od šest mjeseci vjerovalo je 21% ispitanika.

Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (64%) ili honorarno raditi (48%), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 14%.

Ohrabruje činjenica da svega 9% mladih osoba još uvijek nema jasnu predodžbu čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti. Trećina ispitanika točno zna čime se želi baviti, što je nešto više nego prošle godine kada je to znalo njih 23%.