« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 4 mjeseca i 11 dana
HMMM...

Radi teže, živi dulje. Ili možda ne?

Ljudi koji obavljaju fizički posao obično su lošijeg zdravlja, iako se tvrdi da je upravo takav tip rada dobar za zdravlje?

Tko radi, (ne) boji se...
Tko radi, (ne) boji se... (Pixabay)
Više o

rad

,

fizički rad

,

duži život

Ljudi čiji posao uključuje fizički rad u 18% slučajeva umiru ranije, tvrdi istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Sports Medicine. Zašto se to događa ako postoji tvrdnja da je fizički rad dobar za ljudsko zdravlje?

1950-tih škotski liječnik, Jerry Morris, proveo je studiju na zaposlenicima u londonskom transportu. Dokazao je da je kod konduktera u autobusima zabilježeno manje slučajeva srčanih udara ili razvijanja srčanih bolesti, nego kod šofera. Kondukteri su pritom prodavali karte i pomagali putnicima s prtljagom, dok su vozači isključivo upravljali vozilom. Istraživanju je išlo u prilog što su obje vrsta zaposlenika živjele u sličnim društvenim uvjetima i imali jednak pristup zdravstvenoj skrbi.

Ti rezultati u velikom su kontrastu s onima koji se dobivaju modernim analizama. U današnjim studijama, ljudi koji obavljaju fizičke poslove češće potječu iz nižih socioekonomskih krugova, dok posao koji uključuje dugotrajno sjedenje obavljaju ljudi na većim položajima unutar tvrtki. Oni koji fizički rade obično su lošijeg zdavlja.

Društvene klase
Mogu li društvene klase objasniti zašto fizički aktivni ljudi - većinskim dijelom muškarci - češće umiru ranije? Ako je to slučaj, taj se paradoks može opravdati životnim stilom lošije kvalitete, lošom prehranom, pušenjem te prevelikom konzumacijom alkohola. Ljudi s fizičkom vrstom posla imaju manju kontrolu nad oblikom rada koji moraju obavljati i suočavaju se s većim zahtjevima i stresom, što spada u poznate uzroke razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Neka od 17 istraživanja uključena u ovu analizu u obzir su uzimala i kvalitetu prehrane, konzumaciju alkohola i fizičke aktivnosti kojom su se ispitanici bavili u slobodno vrijeme. No ti podaci nisu pouzdani jer su ispitanici često zaboravljali što su i koliko jeli, pili ili vježbali.

U obzir se treba uzeti i što zapravo znači biti fizički aktivan na poslu. Je li to isto kao napor koji postižemo nakon 30 minuta trčanja ili igranja nogometa - spada li u energične aktivnosti koje podižu broj otkucaja srca i one koje su korisne za zdravlje? Neka zanimanja koja zahtijevaju fizički napor, poput čišćenja, i intenzitet kojim se obavlja, ne može se baš smatrati aktivnošću koja bi se mogla usporediti s vježbanjem.

Ne vrijedi ni činjenica da bi ljudi koji obavljaju fizički posao trebali biti snažniji i otporniji na bolesti i preuranjenu smrt. Zapravo, studije dokazuju da su te osobe u slobodno vrijeme manje aktivne od ostalih.

Je li fizička aktivnost zapravo ubojica iz sjene?
Što možemo zaključiti iz ovih rezultata? Unatoč tome što je vrlo teško izmjeriti na koji način fizički poslovi utječu na zdravlje, jer takva bi mjerenja uključivala analizu brojnih faktora koje je gotovo nemoguće pratiti, sigurno je zaključiti da fizička aktivnost na radnome mjestu sama po sebi ne uzrokuje preuranjenu smrt. Veća je vjerojatnost da na nju utječe kombinacija društvenih okolnosti i povezani faktori, poput pušenja, loše prehrane i stresa.

Piše: Andrea Holi
16.05.2018. 16:29:00
Novi komentar
nužno
nužno