Postoje ljudi koji samovoljno odluče početi pušiti, ima onih koji uspiju prestati s tom navikom, onih koji puše povremeno i onih koji uistinu pretjeruju. Te razlike u navikama pušača imaju objašnjenje u genetici.

Naime, istraživači iz konzorcija Tobacco & Genetics (Tag), objavili su studiju u časopisu Nature Genetics, koja se bavi povezanošću genetskih markera i ovisnosti o pušenju.

Studija je, kako tvrdi jedan od istraživača, Talijan Diego Ardissino, usporedila DNA pušača i nepušača da bi identificirala genetske varijante tj. razlike koje postoje među fragmentima DNA kod različitih ljudi koje utječu na odnos prema pušenju.

Na taj su način, na primjer, izdvojene genetske varijante na kromosomskom paru 11 povezane s odlukom o početku pušenja, dok su na kromosomskim parovima 15, 10 i 9 izdvojene one koje se povezuje s brojem popušenih cigareta dnevno.

Iako se za sada ne zna točna funkcija ovih varijanti i kakav je njihov utjecaj na odnos prema pušenju, dokazano je da su varijante na kromosomskom paru 15 smještene u području koje sadrži genske receptore za nikotin, te su povezane uz ovisnost o njemu i razvoju raka pluća.

Ova istraživanja bi mogla pomoći ljudima koji imaju veći rizik za ovisnost o nikotinu ili namjeravaju prestati, ali nikako ne bi trebala zamijeniti promociju zdravog života bez cigarete kod svih ljudi, bez obzira na njihovu genetiku.

U istom broju Nature Geneticsa, objavljene su još i druge dvije studije, jedna sa sveučilišta u Reykjaviku te jedna s Oxforda, koje potvrđuju podatke studije konzorcija Tag-a. Ta tri istraživanja su obuhvatila preko 140 tisuća osoba.

Još jedna zanimljivost vezana uz brojke je i ta da se svaki dan, u čitavom svijetu popuši više od 15 milijardi cigareta a pušača je prema procjenama 1, 2 milijarde. No, bez obzira jeste li genetski predodređeni za pušenje ili ne, dobra vijest je da svi mogu prestati.