U godinu dana od početka primjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Sanitarna Inspekcija Ministarstva zdravstva i socijale skrbi obavila je 3.483 nadzora u kafićima i restoranima, te vlasnicima lokala izrekla 50 mandatnih kazni na licu mjesta za počinjene prekršaje u iznosu od po 1000 kuna, piše Hina.

Ti su podaci izneseni danas na stručnom skupu o jačanju nadzora bad duhanom u povodu obilježavanja sutrašnjeg Svjetskog dana nepušenja. Skup su organizirali Ministarstvo zdravstva i socijale skrbi i Povjerenstvo za borbu protiv pušenja.

Također inspekcija je, u razdoblju od 1. svibnja 2010. do 13. svibnja ove godine, podnijela i 17 optužnih prijedloga prekršajnim sudovima protiv vlasnika kafića i restorana zbog većih prekršaja ili zbog odbijanja da plate kaznu, rekla je načelnica u Ministarstvu Jasna Mesarić.

Predmet nadzora bili su restorani, kafići manje kvadrature do 50 četvornih metara s ugrađenim sustavom za odvođenje duhanskog dima te odvojeni prostori za pušenje veličine 10 četvornih metara u većim kafićima.

"Prodavači izbjegavaju od mladih tražiti indentifikacijsku karticu, no kada bi bilo više nadzora, a prodavače se kaznilo za takav propust, tada ne bi dolazilo to takvog izbjegavanja", smatra Vlasta Hrabak Žerjavić.

Do 27. svibnja ove godine zaprimljena su ukupno 7.394 zahtijeva za dobivanje dozvole za pušenje u lokalu, pri čemu je odobreno 6.878 zahtijeva za pušački prostor u malim kafićima, dok je 321 rješenje izdano za odbijeni prostor za pušenje kakve moraju imati kafići veće površine. Stočetrdeset i tri (143) zahtijeva su odbačena jer lokali nisu ispunili potrebne uvjete dok su u 50 slučajeva vlasnici lokala odustali od zahtijeva.

Prema nekim procjenama, od ukupnog broja kafića u Hrvatskoj trenutačno je 40 posto pušačkih. Predsjednica Povjerenstva za borbu protiv pušenja prof. Vlasta Hrabak Žerjavić navela je kako je to tijelo, u skladu s Konvencijom o nadzor nad duhanom i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, izradilo dugoročni prijedlog mjera za jačanje nadzora nad duhanom o kojemu svoje mišljenje treba dati struka. Smatra da je u Hrvatskoj potrebno dodatno pojačati nadzor u radnim i javnim prostorima te javnom prijevozu, pojačati nadzor nad indirektnim reklamiranjem cigareta putem interneta i mobitela, igračaka ili slatkiša, a posebno nadzor u prodaji kako bi se spriječila prodaja cigareta maloljetnicima.

"Prodavači izbjegavaju od mladih tražiti indentifikacijsku karticu, no kada bi bilo više nadzora, a prodavače se kaznilo za takav propust, tada ne bi dolazilo to takvog izbjegavanja", smatra Hrabak Žerjavić.

Voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Antoinnette Kaić Rak navela je da su Konvenciju dosad potpisale 53, a ratificiralo 46 zemalja, te ona predstavlja globalnu strategiju protiv globalne epidemije kakvo je pušenje. Konvencija među ostalim predviđa zabranu promoviranja i prodaje cigareta maloljetnicima, uvodi takse i zabranjuje šverc cigaretama itd.

"Ove će godine epidemija duhana u svijetu ubiti 6 milijuna ljudi, među kojima i 600.000 nepušača, dok u Europi godišnje od pušenja umre 1,6 milijun ljudi", navela je prof. Kaić Rak. Također je rekla kako se s pušenjem povezuje 40-ak bolesti, među kojima su najčešće srčane i maligne bolesti, pri čemu je dokazano da se 2 do 4 mjeseca nakon prestanka pušenja rizik od srčanog infarkta smanjuje od 20 do 40 posto.