Stimulacija područja blizu baze mozga mogla bi pomoći osobama koje pate od opsesivno-kompulzivnog poremećaja, ustvrdili su znanstvenici iz pariške bolnice Pitie-Salpetriere, a rezultate istraživanja objavili su u stručnom časopisu New England Journal of Medicine.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj najčešće se manifestira prisilnim mislima, nakon kojih u pravilu slijede kompulzivni rituali, poput pretjeranog pranja ili provjeravanja, no čini se da se pojavljuju baš zbog pretjerane nesigurnosti i sastoje se od neprimjerenih, katkad i pogrešnih pokušaja povećanja sigurnosti. Kompulzivni ritual je ponašanje koje obično smanjuje nelagodu, no izvodi se na prisilan ili nefleksibilan način. Takvo ponašanje može uključivati rituale koji se sastoje od pranja, provjeravanja, ponavljanja, izbjegavanja, želje za pedantnošću, potpunošću i savršenstvom.

Takve osobe zabrinute su zbog prljavštine, zaraze klicama i mogu provoditi sate perući ruke ili tuširajući se. Nerijetko, patološki sumnjaju i zbog toga kompulzivno provjeravaju jesu li, primjerice, nekoga pregazili automobilom, jesu li ostavili nezaključana vrata, uključen štednjak ili glačalo. Provjeravanje često ne dovodi do uklanjanja sumnje, a u nekim slučajevima čak je može i pogoršati.

Oko dva posto ukupne populacije iskusilo je ovaj poremećaj u nekom trenutku svojeg života. Pokazalo se da liječenje kognitivno-bihevioralnom terapijom i antidepresivima nije uvijek uspješno.

Tim dr. Luca Malleta, koji je vodio istraživanje, pokušao je kod 16 dobrovoljaca koji zadnjih šest godina pate od spomenutog sindroma, primijeniti duboku stimulaciju područja blizu baze mozga - tzv. suptalamičke jezgre, gdje su objedinjeni živci za pokrete te za kognitivne i emotivne komponente ponašanja. Prethodnim standardnim metodama ispitanicima se nije puno pomoglo.

Postupak stimulacije istog područja mozga, od 1997. se koristi u pokušaju liječenja Parkinsonove bolesti te se kod pacijenata koji boluju od te bolesti, pokazao prilično uspješnim. Znanstvenici su ugradnjom stimulatora (poput 'pacemakera' za srce) postigli da se elektrodama stimulira baza mozga što se pokazalo korisnim, a nakon isključenja elektroda, pacijenti, kojima se tijekom tretmana stanje poboljšalo, vratili su se starim navikama. Kod četiri pacijenta je, nakon kirurškog zahvata došlo do komplikacija, točnije do krvarenja, a kod dvoje se razvio manični poremećaj.

"Dobre strane kirurškog načina liječenja simptoma opsesivno-kompulzivnog poremećaja moraju se prethodno pažljivo razmotriti za svakog pacijenta individualno, zbog potencijalnih komplikacija", zaključili su dr. Luc Mallet i suradnici. (hina/metro-portal)