Proljetni umor dolazi redovito s početkom proljeća, jer u tim danima većina stanovništa osjeća tegobe uzrokovane vremenskim prilikama. Biometeorološke prilike pogađaju sve starosne grupe, a posebno su izloženi kronični bolesnici.

Od meteoropatskih reakcija uglavnom se javlja glavobolja, vrtoglavica, mučnina, padanje u nesvijest, pospanost, kronični umor, bol u mišićima, srčane smetnje i drugo.

Postoji više razloga zašto neke osobe mogu osjetiti tegobe povezane s promjenom vremena. Jedno od objašnjenja su promjene temperature kao i često variranje tlaka zraka tijekom dana. Naime, promjena temperature i razlike u tlaku, usko su povezane s razinom hormona u organizmu.

Hormoni koji najviše utječu u proljetnom razdoblju su serotonin i melatonin. Serotonin je poznat kao hormon sreće, dok je melatonin poznat kao horman spavanja. Melatonin se luči isključivo u mraku.

Važno je naglasiti da proljetni umor ne predstavlja bolest, ali otežava svakodnevne aktivnosti. 

U zimskim mjesecima kada je hladnije, tlak zraka je veći, dani su kraći, a noći duži (smanjena je količina svjetlosti) što dovodi do porasta melatonina.

S dolaskom proljeća količina svjetlosti se povećava, organizam luči više ostalih hormona da bi se uspostavila ravnoteža, što rezultira umorom.

Drugo objašnjenje je povezano s temperaturom. Poznato je da se na toplini tijela šire, a na hladnoći skupljaju. Tijekom proljeća, kada je toplije šire se krvne žile, puls se povećava, a krvni tlak snižava što rezultira glavoboljom.

Osim toga, u zimskim mjesecima je smanjen unos vitamina što dovodi do pada imuniteta. Da bi se ublažili simptomi proljetnog umora, savjetuje se boravak u prirodi, na suncu, što će povećati prozvodnju vitamina D i tako ojačati imunitet.  

Međutim, u proljetnim mjesecima s cvjetanjem prirode, povećava se i količina sićušnih čestica koje biljke ispuštaju u zrak, odnosno pelud. Kod osoba koji su alergični na pelud javljaju se burne reakcije kao što su kihanje, kašalj, curenje iz nosa, suzenje i svrab očiju.