Nakon što su za emisije stakleničkih plinova prozvani svi, od automobila do krava, našlo se mjesta i za ono što stvarno radi kao u atmosferi, a radi se o, vjerovali ili ne, proizvodnji hrane. UN je konzervativno procijenio da je taj proces odgovoran za petnaestak posto emisija stakleničkih plinova, no neovisno istraživanje dalo je bitno značajniju brojku od gotovo jedne trećine.

Istraživanje je napravljeno temeljito, pa je u analizu uključeno niz faktora koji se često zanemaruju ili prebacuju na tuđa leđa, od krčenja šuma, proizvodnje umjetnih gnojiva preko same obrade u svim fazama i transporta usjeva.

Organizacija CGIAR koja je provela istraživanje poručuje da bi, recimo, Kina mogla bitno učinkovitije proizvoditi umjetno gnojivo što bi drastično smanjilo njihov doprinos emisiji stakleničkih plinova, a potiču i vegetarijanstvo jer je proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu puno nježnija prema okolišu od proizvodnje stočne hrane. 

Klimatske bi promjene trebale uzrokovati promjenu trendova u poljoprivredi, kako bi se povećao uzgoj kultura koje su izdržljivije i zbog njih je emisija stakleničkih plinova manja poput slatkog krumpira, leće, ječma, prosa, manioke, crnog graha, banana i leće na uštrb kukuruza, pšenice i riže.