Smijeh je lijek za sve boljke, govorili su naši stari, a kao i obično bili su potpuno u pravu - redovito srčano smijanje smanjuje razinu stresa, snižava visok krvni tlak zbog činjenice što se iskrenim smijehom događaju duboki udisaji koji dovode više kisika do krvnih žila te značajno poboljšava naš imunitet.

Osim toga, znanstvenici su dokazali da smijeh ne utječe samo na kvalitetu života, nego ga i značajno produžava.

Prvo istraživanje o poveznici smijeha i duljeg života napravili su znanstvenici sa Sveučilišta Wayne u Michiganu, a rezultati su predstavljeni u Psychological Science.Oni su uspoređivali 230 fotografija profesionalnih igrača bejzbola koje su bile napravljene davne 1952. Iza svake fotografije bili su podaci iz igračeva života, postignuti rezultati, kao i bračno stanje.

Fotografije su podijelili u nekoliko kategorija te izdvojili one igrače koji se uopće ne smiju, koji se djelomično smiju, one kod kojih su u smijeh uključeni mišići čeljusti,odnosno bore su im se pojavile samo oko usana, te one kod kojih su u smijeh uključeni baš svi mišići lica.

Potom su fotografije uspoređivali sa životnim vijekom pojedinog igrača. 

U trenutku provođenja istraživanja od 230 igrača pokojnih ih je bilo 184, a oni koji se na fotografija nisu uopće smijali živjeli su u prosjeku 72,9 godine. Kod onih koji su se djelomično smijali, uočena je prosječna životna dob od 75 godina, dok je kod onih igrača koji su se iskreno smijali i u to uključivali sve mišiće lica prosječna dob 79,9 godina, što je punih sedam godina više nego kod njihovih suigrača kod kojih je smijeh izostajao u svakodnevnom životu.

Taj iskreni, zarazni osmijeh u znanosti je postao poznat kao tzv. Duchenne osmijeh, nazvan tako prema znanstveniku iz 19. stoljeća koji je prvi opisao smijeh u koji su uključeni baš svi mišići lica.

Dakako, bilo je i onih koji su propitkivali metodu praćenja osmijeha na fotografijama i tvrdili da se na temelju toga ne može opisati istinska sreća, no činjenica je da su oni igrači koji su se trudili smijati bili i prihvaćeniji u društvu, a to je, smatraju znanstvenici, još jedna činjenica koju treba uzeti u obzir kada je riječ o Duchenne osmijehu.

Osim američkih, prednosti smijeha uočili su i norveški znanstvenici koji su 2006. godine došli do zaključka o tome da su kod osoba koje se redovito smiju čak 30 posto veće šanse za oporavak kod ozbiljnih bolesti ili iznenadnih stanja poput srčanog infarkta.

Što drugo reći osim - smijte se!