Kako se navodi u studiji koju su liječnici temeljili na 88 čimbenika rizika i s njima povezanim zdravstvenim ishodima za 204 zemlje od 1990. do 2021. godine, muškarcima će se on produljiti sa 71,1 godinu na 76 godina, a ženama sa 76,2 godine na 80,5 godina.

Najveći će porast biti u zemljama u kojima je očekivani životni vijek trenutačno niži.

Trend je uglavnom rezultat javnozdravstvenih mjera koje su spriječile i poboljšale stope preživljavanja od kardiovaskularnih bolesti, covida-19 i niza zaraznih bolesti, kao i od majčinskih, neonatalnih i bolesti vezanih uz prehranu, kažu stručnjaci.

Iako se predviđa da će se očekivani životni vijek u svijetu povećati do 2050., napredak je sporiji nego u tri desetljeća koja su prethodila pandemiji Covida-19, pokazalo je istraživanje.

Studija pokazuje da će aktualna promjena trenda u vezi nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa, kao i izloženost rizičnim čimbenicima povezanim s nezaraznim bolestima poput pretilosti, visokog krvnog tlaka, nezdrave prehrane i pušenja, imati najveći učinak na zdravstvene probleme iduće generacije.

Život u dobrom zdravlju?

No produljenje očekivanog životnog vijeka ipak u jednakoj mjeri ne prati i produljenje života u dobrom zdravlju, odnosno ovi pronalasci nažalost ne podrazumijevaju dug život bez zdravstvenih tegoba.

Naime, prosječan broj godina koje osoba može očekivati da će provesti u dobrom zdravlju povećat će se sa 64,8 godina 2022. na 67,4 godine 2050., što je povećanje od samo 2,6 godina.

To daje naslutiti da se, iako se očekuje da će više ljudi živjeti dulje, očekuje i da će provesti više godina u lošem zdravlju.

Istraživanje je pokazalo da se ukupni broj izgubljenih godina zbog lošeg zdravlja i rane smrti može pripisati metaboličkim čimbenicima rizika, poput visokog krvnog tlaka, visokog šećera u krvi i visokog indeksa tjelesne mase, mjere pretilosti, povećao za gotovo 50 posto od 2000. godine.