« Hi-tech
objavljeno prije 3 godine i 8 mjeseci
MA DA?!

Privatni podaci sve su više na - službenim računalima?!

Ono što zaposlenici najviše pohranjuju na tvrtkinim uređajima su osobni i pravni dokumenti (njih 57 posto), glazbu (47 posto), videozapise (33 posto) te igre (26 posto)

Privatno na poslovnom - loša ideja
Privatno na poslovnom - loša ideja (Arhiva)
Više o

podaci

,

pohrana podataka

,

privatni podaci

,

službeno računalo

Pokazuje to uz ostalo najnovije globalno istraživanje Databerg Report jedne od vodećih tvrtki za upravljanje podacima (information management) Veritas Technologies u kojemu je o pohrani podataka ispitano više od 2500 IT profesionalaca, većinom voditelja IT odjela u tvrtkama iz 22 zemlje svijeta.

Objašnjavajući zašto je za tvrtke rizično kada zaposlenici sve češće na njenoj infrastrukturi pohranjuju svoje osobe podatke i dokumente, iz Veritasa prije svega navode da će se u slučaju regulatorne ili kriminalističke istrage tvrtke teško ili gotovo nemoguće pravdati 'neznanjem' da to zaposlenici čine, a može doći i do problema zbog novih pravila o privatnosti u pojedinim zemljama ili u području kršenja autorskih prava. 

Ono što zaposlenici najviše pohranjuju na tvrtkinim uređajima su osobni i pravni dokumenti (njih 57 posto), glazbu (47 posto), videozapise (33 posto) te igre (26 posto).

Tvrtke imaju i troškove za tehnološku infrastrukturu i pohranu podataka, a od privatnih podataka zaposlenika nemaju nikakve koristi, kao ni, kako je pokazalo istraživanje, od gotovo 85 posto ukupno pohranjenih podataka koji se smatraju nepotrebnima.

Sve veće gomilanje podataka znači i porast troškova za pohranu

"Samo 15 posto podataka u tvrtkama može se smatrati nužnim za poslovanje, a sve veća zatrpanost podacima tvrtke širom svijeta mogla bi stajati više od 3.300 milijardi dolara do 2020., što su ogromni troškovi", ističu iz Veritasa dodajući da se sve više tvrtki u svijetu suočava s gomilanjem podataka, čuvanjem i važnog i nevažnog te će kad-tad morati primijeniti rješenja za uklanjanje nepotrebnih, zastarjelih ili trivijalnih podataka.

Iznose i da primjerice organizacija prosječne veličine koja čuva oko 1000 TB (terabajta) podataka danas godišnje troši i do 650 tisuća dolara godišnje na čuvanje poslovno nevažnih informacija. Među zemljama s najvećim udjelom 'tamnih' ili suvišnih podataka su, prema istraživanju, Njemačka, Kanada i Australija, čije tvrtke imaju više od po 60 posto takvih podataka, dok je SAD negdje na sredini sa 54 posto.

"Veliku santu podataka najviše 'hrani' sve češće korištenje aplikacija u oblaku (cloud) čije će korištenje porasti za oko trećinu već tijekom 2016. te će usluge u oblaku koristiti 46 posto tvrtki do kraja godine, u odnosu na današnjih 33 posto. Iako je smanjenje troškova jedan od glavnih razloga 'selidbe' podataka u oblak, sve je više i zabrinutosti oko toga jer se time problem može i 'odgurati' dalje u budućnost, što dodatno povećava dimenziju 'tamnih' ili neklasificiranih i nekorisnih podataka", kažu iz Veritasa.

Veritasov globalni Databerg Report slijedi nedavno objavljeni Indeks genomike podataka (Data Genomics Index), koji je prvi precizni uvid u to kakvi se podaci čuvaju u tvrtkama, a temeljeći se na analizi milijardi različitih datoteka taj je indeks pokazao da više od 40 posto sačuvanih podataka nije taknuto ili na bilo koji način obrađeno u zadnje tri godine pa se stoga mogu smatrati i zastarjelima.

21.04.2016. 12:50:00
Novi komentar
nužno
nužno