Prijatelje biramo, a obitelj dobivamo, to će vam svatko reći, no nerijetko se s prijateljima osjećamo čak i ugodnije i opuštenije nego s nekim članovima obitelji. Ova zanimljiva pojava sada je prilično dobro objašnjena, a odgovornost je prebačena na - genetiku.

Naime, istraživanje grupe znanstvenika s triju sveučilišta, Stanford, Duke i Wisconsin provedeno na 5500 američkih adolescenata pokazalo je da su prijatelji koje odaberemo genetski sličniji od stranaca, što znači da stvaran test snažnog prijateljstva vjerojatno leži u genetici. 

Nakon provedenih genetskih usporedbi između dvoje prijatelja znanstvenici su otkrili niz genetskih sličnosti, puno više nego među parovima koji se nisu međusobno poznavali. 

Ustanovili su i da prijatelji dijele prosječno dvije trećine genetskih sličnosti kao bračni parovi, a razlog tomu može biti privlačnost prema onima s kojima dijelimo zajedničke karakteristike, poput izgleda, stupnja obrazovanja, porijekla ili iskustava. Ovaj proces znanstvenici nazivaju društvenom homofilijom.

Njihovo drugo objašnjenje je da ljudi sklapaju prijateljstva unutar istih društvenih sredina, primjerice iste škole ili posla. Taj fenomen nazivaju društvenim strukturiranjem.

Društena homofilija i društveno strukturiranje međusobno se nužno ne isključuju.

Glavni autor studije, profesor sa Stanforda Benjamin Domingue smatra da zapravo nesvjesno biramo one koji su nam slični pod utjecajem spomenutih struktura i društava.