Studija objavljena u ponedjeljak u američkom časopisu Proceedings of the Nacional Academy of Sciences koja se dijelom temelji na predviđanjima, upozorava: "Uporaba antibiotika u svijetu u 2015. bila je procijenjena na 42,3 milijarde standardno propisanih dnevnih doza za odrasle osobe".

U 76 zemalja u kojima se provodilo istraživanje, uporaba antibiotika je s 21,1 milijardu standardno propisanih dnevnih doza u 2000. narasla na 34,8 milijarda u 2015.

U usporedbi s rastom njihova bruto domaćeg proizvoda, razina uporabe antibiotika osobito je porasla u nerazvijenim i u srednje razvijenim zemljama: za 114 posto u šesnaest godina i iznosi 24,5 milijarda standardno propisanih dnevnih doza.

Otpornost na antibiotike sve je veći svjetski problem

Eili Klein, istraživač u Center for Disease Dynamics, Economisc & Policy i jedan od autora studije, kaže da ovaj porast znači "bolju dostupnost potrebnim lijekovima u zemljama s velikim brojem bolesti koje se uspješno mogu liječiti antibioticima."

No ujedno upozorava: "Budući da sve više zemalja dobiva pristup toj vrsti lijeka, stopa (uporabe) će rasti (...), što će prouzročiti veću stopu otpornosti" na antibiotike.

Takva otpornost na bakterije odgovorna je za smrt 700.000 ljudi na godinu diljem svijeta, ocjenjuje skupina međunarodnih stručnjaka osnovana 2014. u Velikoj Britaniji.

Uporaba antibiotika je manja u bogatim zemljama i iznosi 10,3 milijarde standardno propisanih dnevnih doza. Između 2000. i 2015. porast je bio tek 6 posto.Turska, Tunis, Alžir i Rumunjska su 2015. bili među šest zemalja s najvišom stopom uporabe antibiotika.

U zadnjih šesnaest godina uporaba antibiotika dvostruko je porasla u Indiji, u Kini za 79 posto a u Pakistanu za 65 posto. Te tri zemlje su najveći potrošači antibiotika među nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Naprotiv, porast je bio neznatan u trima zemljama koje su prve po potrošnji među bogatim zemljama, u Sjedinjenim Državama, Francuskoj i Italiji, navodi se u studiji. Otpornost na antibiotike mogla bi do 2050. odnijeti deset milijuna života, ocijenjeno je u nedavno objavljenoj britanskoj studiji.

Spas bi čovječanstvu možda mogao doći od čudnovatog kljunaša. Ta životinja koja živi u Australiji jedan je od rijetkih sisavaca koji legu jaja. Australski znanstvenici su nedavno otkrili da protein u majčinu mlijeku čudnovatog kljunaša možda djeluje ljekovito na ljude.