Savezna kancelarka Angela Merkel je u svojih 12,5 godina na toj funkciji bila na najmanje 60 summita EU-a. Ona je daleko najstarija po dužnosti šefica vlade u EU-u. No, današnji sastanak u Bruxellesu je po svemu sudeći najvažniji summit u njezinom političkom životu. Sudbinski je - utoliko što se radi o njezinom političkom preživljavanju kao kancelarka. Samo ako rezultat summita o migraciji bude zadovoljavajući za njezinog koalicijskog partnera, konzervativnu sestrinsku stranku CSU, ta stranka će ostati u vladi. Pritisak na Merkel je ogroman. Dva dana nakon summita, njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer će odlučiti sviđa li mu se rezultat ili će, suprotno namjerama kancelarke, jednostrano narediti da se određene izbjeglice vraćaju s njemačkih granica. Ukoliko to bude uradio, Merkel će ga morati smijeniti. Koalicija bi se raspala.

Izgledi da će kancelarka - koja se za javnost drži opušteno - sa svojim kolegama u Bruxellesu naći obećano „europsko rješenje" o kojem priča, nisu baš veliki. To je Merkel već priznala nakon sastanka radne skupine održanog u nedjelju (24.6.), rekavši da su stavovi šefova država i vlada EU-a suviše različiti.

Merkel je usamljena

Skupina koju predvodi desničarska vlada u Italiji hoće se osloboditi dosadašnjih dublinskih pravila (po kojima je za davanje azila mjerodavna ona zemlja u koju je tražitelja azila najprije stigao). Skupina koju predvodi mađarski premijer Viktor Orban ne želi primati izbjeglice ni po koju cijenu i spremna je pokazati solidarnost samo još - financijski. Na toj liniji je i Austrija.

Skupina zemalja koje ne žele primati izbjeglice postaje sve veća, a Merkel se nada "europskom rješenju"

Osim možda Francuske i Španjolske kancelarka više nema saveznike kada je riječ o njezinom konceptu izbjegličke politike. Njezin pokušaj da sklopi bilateralne sporazume s pojedinim državama EU-a nije uspio. Teško je zamisliti da će Italija, Grčka li Austrija u roku od samo nekoliko dana odjednom postati spremne da sklope sporazume o prijemu tražitelja azila koji su došli do njemačke granice. Talijanski premijer Giuseppe Conte je, doduše, uvjetno stavio u izgled takvu mogućnost, ali njegov ministar unutarnjih poslova, desničar Matteo Salvini, uopće više ne želi puštati izbjeglice u zemlju.

Sporni kampovi za migrante

Predsjedatelj Vijeća EU-a Donald Tusk je predložio da se formiraju kampovi za migrante koji bi bili izvan Europske unije, recimo, u Libiji ili Albaniji, što su kategorički odbacile i Libija i Albanija. Ni kancelarka nije baš sigurna u taj koncept, jer on podrazumijeva velike pravne i organizacijske probleme.

Tusk je upozorio da bi pitanja migracije i solidarnosti zemalja EU-a mogla dovesti do dubokih podjela u toj zajednici. On je rekao da je broj izbjeglica koje pristižu trenutno 96 posto manji od broja iz 2015. godine kada je u Europu došlo 1,6 milijuna ljudi, a da i pored toga ljudi imaju dojam da granice nisu zaštićene.