„I za gradnju ograde prema Meksiku su potrebni radnici iz Meksika", rekao je najbogatiji čovjek Meksika Carlos Slim komentirajući politički uspon Donalda Trumpa. No ovaj opušteni stav iz razdoblja Trumpove predizborne kampanje je u međuvremenu, nakon godine dana predsjednika Trumpa, nestao. Prvi čovjek u Bijeloj kući ni nakon stupanja na vlast nije odustao od svojih uvreda na račun južnog susjeda. Gradnja zida prema Meksiku i smanjenje trgovine drogom još uvijek spadaju u njegova najvažnija predizborna obećanja. „Trump je još i prije pobjede Meksiko optužio da u SAD šalje silovatelje, kriminalce i dilere i otada nije promijenio svoje mišljenje", kaže meksički novinar Gregorio Meraz u razgovoru za DW.

Mnogi Amerikanci pa čak i političari Republikanske stranke su očekivali da Trump, jednom kada dođe na predsjedničku poziciju, ublaži svoju retoriku naspram Meksika. Slično se očekivalo i u Meksiku. No Trump niti u jednom trenutku nije prestao s ponižavanjem Meksikanaca i zloupotrebom teme ilegalne migracije u unutarnjopolitičke svrhe. „Popularnost mu je pala u jeku afere oko razdvajanja roditelja i djece na granici. No Trump je ovo iskoristio kao pritisak na demokrate u vezi s pooštrenjem useljeničkog zakona i odobrenjem 25 milijardi dolara za gradnju zida prema Meksiku", smatra Meraz.

Meksička poniznost naspram SAD-a

U Meksiku su sve glasniji oni koji traže da meksički političari zauzmu samosvjesniji stav naspram SAD-a i da prestanu paralizirano gledati prema Washingtonu kao „kunić u zmiju". „Meksička vanjska politika je premekana i bez oštrine", kaže politolog Sergio Aguayo s instituta Colegie de Mexico. Ova „bezuba" vanjska politika posebice je došla do izražaja u slučajevima razdvajanja migrantske djece od roditelja na granici. „Ono što doživljavamo je politika dodvoravanja i poniženja jer predsjednik Pena Nieto ne iskorištava snage Meksika kako bi ih suprotstavio SAD-u. No to je tako bilo i za vrijeme Baracka Obame", kaže Aguayo. Kao dokaz ovoj teoriji politolog navodi jedan razgovor između Pene i Obame 2014. na temu maloljetnih useljenika bez pratnje koji su iz zemalja središnje Amerike dolazili u SAD. „Obama je nazvao Nietu i zatražio strože kontrole granica. Nieta je to i učinio bez pogovora i bez da od Washingtona traži protuuslugu", kaže Aguayo. Meksički predsjednik je, kako kaže Aguayo, od Washingtona npr. mogao tražiti više američkih graničara u borbi protiv krijumčarenja oružja. I na jednoj i na drugoj strani vlada asimetrično poimanje tema poput sigurnosti i trgovine drogama. „Obamu i Trumpa ujedinjuje zajedničko nijekanje odgovornosti SAD-a za humanitarnu tragediju u susjedstvu. Meksiko je zemlja koju Trump najviše kritizira, a nikako da shvati da opskrba narko-kartela oružjem dolazi upravo iz SAD-a", komentira Sergio Aguayo.

"Dobra ograda - mir među susjedima" 

Günter Maihold, zamjenik direktora Zaklade za znanost i politiku (SWP), smatra kako je Donald Trump doista uvjeren u to da bi problem s useljavanjem mogao riješiti izgradnjom zida na granici. „Potpuno je nerealno očekivati da će SAD, sada uoči izbora za kongres s aktualnim ili nekim budućim meksičkim vladama pregovarati o toj temi. Trump se povodi sloganom Ronalda Reagana‚ dobre ograde skrbe za dobre susjede'", smatra Meihold. Radi se o citatu poznatog američkog pjesnika Roberta Frosta kojeg u SAD-u zna svaki školarac.

Meksički politolog Aguayo u svakom slučaju smatra da bi Meksiko isto tako trebao pokazati gdje su granice koje se ne smiju prelaziti. U krajnjem slučaju Meksiko može pred multilateralnim organizacijama podići tužbu protiv industrije naoružanja SAD-a i prisiliti ovu zemlju da se pojačano posveti borbi protiv krijumčarenja oružja", smtra Aguayo. No ostaje otvorenim pitanje bi li ovakav potez vodio ka boljim dobrosusjedskim odnosima.