Veliki problem u Hrvatskoj su kućne ljekarne i rezerve antibiotika koje građani uzimaju po vlastitom nahođenju kod svake povišene temperature i virusne infekcije, upozorio je Igor Francetić, predsjednik Hrvatskog društva kliničkih farmakologa, uoči Europskog dana svjesnosti o antibioticima, 18. studenoga. Ovogodišnja europska javna kampanja posebno je usmjerena na edukaciju građana o štetnosti samoinicijativnog uzimanja antibiotika.

Hrvatska je po upotrebi antibiotika u europskom prosjeku i posljedično imamo dosta problema s rezistencijom bakterija. Najviše problema s otpornošću bakterija ima Grčka i druge zemlje mediteranskog bazena, dok je najbolja situacija u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj. U nekima mediteranskim zemljama antibiotike se može kupiti u ljekarnama bez recepta, rekao je Francetić, dodavši kako to srećom nije slučaj i u Hrvatskoj.

Otpornost bakterija na lijekove najveća je opasnost pri kirurškim zahvatima i intenzivnim liječenjima, ali pojava i širenje bakterija otpornih na antibiotike ugrožava sigurnost svih pacijenata, ne samo u bolnicama, već i u populaciji općenito, i to prvenstveno zbog toga što infekcija takvim bakterijama češće dovodi do bolesti i povećanja smrtnosti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je u travnju ove godine da je svijet na putu prema "postantibiotskoj eri u kojoj bi obične infekcije i manje ozljede koje su već desetljećima izlječive mogle ponovno ubijati".