Stranka zelenih optužila je proizvođače da agresivnim reklamiranjem nezdrave hrane tijekom tekućeg Europskog nogometnog prvenstva namjerno koriste „taktiku mamljenja djece". Time krše obvezu - koju su sami usvojili - da neće proizvoditi reklame namijenjene mlađima od dvanaest godina.

Pedijatri i zaštitnici potrošača već dugo upozoravaju da dječja prehrana sadrži previše masnoća, šećera i soli. Zamjenica šefa zastupničkog kluba Zelenih u Bundestagu, Bärbel Höhn, tvrdi da su mnogi proizvodi namijenjeni navijačima „prave kalorijske bombe".

Zeleni su stoga, u suradnji s potsdamskom Klinikom za djecu i mlade, dali na analizu nekoliko desetaka reklamiranih prehrambenih artikala. U tri četvrtine slučajeva riječ je o slatkišima, grickalicama i zaslađenim pićima.

Prema rezultatima, polovica analiziranih proizvoda sadrži više od petsto kalorija u svakih sto grama. Studija naročito kritizira činjenicu da se „navijački proizvodi" izravno obraćaju djeci, i to preko strip junaka otisnutih na ambalaži, sličica nogometaša, naljepnica ili nogometnih tetovaža, čime se pokušava povećati prodaja.

Nerazumljivi podaci

Pedijatar Michael Radke kao najsporniju ističe činjenicu da „deklaracije na proizvodima namijenjenim djeci nisu jasne. Ako ste baka ili djed i želite vašim unucima kupiti neki slatkiš, nema šanse da bez snažnog povećala uspijete pročitati što piše na pakiranju. Ako biste to i uspjeli, još uvijek ne biste razumjeli o čemu se radi".

Rezultati istraživanja organizacije za zaštitu potrošača „Food Watch", koja je početkom godine analizirala preko 1.500 dječjih prehrambenih proizvoda, pokazuju da je u tri četvrtine slučajeva riječ o zašećerenim ili masnim grickalicama koje bi se - prema preporukama Ministarstva prehrane, poljoprivrede i zaštite potrošača - trebale konzumirati samo u malim količinama. Sve u svemu, koristeći industrijsku ponudu dječje hrane uravnotežena je ishrana - nemoguća.

„Junkfood" donosi više profita

Razlog za promoviranje nezdrave hrane leži, prema „Food Watchu", u činjenici da se na prodaji tzv. „junkfood" (u prijevodu „smeće od hrane") i osvježavajućih pića postižu veći profiti. Nuditi djeci zdravu hranu jednostavno ne bi donijelo zaradu: marže kod voća i povrća manje su od pet posto. Kod grickalica, bezalkoholnih pića i slatkiša dosežu i više od petnaest posto.

Premda već sama proizvođači moraju, osim sastava proizvoda, na pakiranje napisati i iznos tzv. „Guideline Daily Amount", odnosno preporučene dnevne količine, problem je u tome što veličinu porcije na koju se on odnosi biraju sami proizvođači. Rezultat toga jest da potrošači uzimaju mnogo veće količine od preporučenih.

Semafor za više zdravlja

Pedijatar Radke zalaže se za jedan „semafor zdravlja" - koji već dugo zahtijevaju i potrošačke udruge. „Riječ je o jasnoj i razumljivoj deklaraciji: zeleno svjetlo - zdravo, crveno - loše". Opće je poznato da pretjerana konzumacija soli za djecu nije dobra, pa bi grickalice poput čipsa već zbog toga dobile crveno svjetlo.

Kapanje kojima se kupce dovodi u zabludu podupiru podupiru prominentni pojedinci.

„Tako jedan član reprezentacije reklamira 'snažni' doručak s kukuruznim pahuljicama tvrtke „Kellogs". Međutim, ako se pogleda deklaracija jasno je da one imaju ogroman udio šećera. Tu se ne radi o 'snažnom doručku' nego o slatkišima".

Opasnosti šarenih pakiranja

U svjetlu činjenice da polovica Nijemaca pati od prekomjerne težine te popratnih posljedica kao što su dijabetes ili bolesti krvotoka, reklame u kojima nastupaju nogometne zvijezde su u najmanju ruku upitne. Za Radkea nema dvojbe. „Šteti se zdravlju stanovništva ukoliko sportaši - koji slove za uzor fizičke spreme - reklamiraju proizvode koji nisu prikladni za djecu. To je obmana",

Kako zakonski propisi koji bi u proizvodima propisivali doziranje šećera i masnoća ne postoje, kupci su prepušteni sebi. Međutim, mnogo bi mogli napraviti i sami trgovci.