Klimatološko ljeto samo je službeno završilo, ali ono i dalje traje svom žestinom. Živa u termometru ne spušta se ispod 30 stupnjeva. Meteorolozi koji svakodnevno svjedoče o klimatskim promjenama nisu time zbunjeni, ali ističu kako je početak rujna iznadprosječno topao. U svakom slučaju, idealni uvjeti za nastavak turističke sezone, dakle, ulazak u postsezonu od koje bismo itekako trebali imati financijske koristi. Međutim, u našim glavama ljeto kao da je i klimatološki i turistički zaključeno s 1. rujna. Pa tako školarci već tjedan dan griju školske klupe. Ovako ran početak školske godine izazvao je brojne polemike, posebice među turističkim djelatnicima koji smatraju da će to utjecati na postsezonu.

Pogledajte fotogaleriju!

Hrvoje Marušić, splitski gradski vijećnik napominje da ‘na ovako visokim temperaturama u neklimatiziranim učionicama sjedi po tridesetoro djece’, te dodaje kako bi bilo mnogo pametnije ukinuti proljetne praznike. Prodekanica za razvoj Zagrebačke škole za menadžment i profesorica na studiju turizma Romana Franjić smatra da je školska godina trebala početi tjedan dana kasnije.

- Problem je u svijesti naših građana kako sve završava s početkom rujna. No to je potpuno pogrešno razmišljanje. Upravo se tada stvaraju uvjeti za kvalitetan turizam. Cijene su bolje, a vrijeme se može iskoristiti za izlete i dodatne aktivnosti, za razliku od srpnja i kolovoza kada se ljudi samo sunčaju na plažama - kaže Franjić.

S druge strane, ministar obrazovanja Dragan Primorac brani odluku ministarstva protuargumentom - Volio bih da se ovog pitanja sjetite kad školska godina 2008./2009. završi 10. lipnja i kad krenu ljetne vrućine. Mnogi će nam biti zahvalni, vjerujte mi - kaže Primorac i pojašnjava kako je glavni razlog za početak u ovom terminu potreban broj radnih tjedana da bi se realizirao nastavni plan i program, a po svršetku nastavne godine određen broj dana za polaganje mature  i završnog ispita, a uskoro i državne mature. Tu su još i rokovi za popravne ispite i na koncu rokovi za prijemne ispite na fakultete. Hrvoje Marušić predlaže zato da zimski praznici traju kraće, pa bi ferije počele ranije i završile kasnije. Bosiljko Domazet iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pretpostavlja da ‘ta činjenica nema osobitoga utjecaja na dolazak domaćih turista, jer je termin početka školske godine odranije poznat’. Bivši ministar znanosti, SDP-ovac Gvozden Flego zaključuje da bi se trebalo uskladiti s europskim propisima, ali i realnim stanjem na terenu. - Takve odluke treba donijeti u dijalogu sa zainteresiranim stranama, a ne dekretom - kaže Flego.

Prije rata postsezona se posebno cijenila i bila je iznimno uspješna. Iako ulice nisu vrvile strancima i nije se moralo dolaziti već u devet ujutro kako bi se našlo mjesto na plaži, broj turista koji su tada posjećivali našu zemlju nije bio zanemariv. Danas se čini kao da se manje trudimo privući ‘rujanske goste’. Čudno je to za zemlju koja se smatra turističkom velesilom.

U srpnju je našu zemlju posjetilo 2,7 milijuna gostiju koji su ostvarili 17,6 milijuna noćenja. U usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem,  ukupan broj turističkih dolazaka veći je za 0,7 posto, a noćenja za 6,3 posto. U prvih sedam mjeseci broj dolazaka veći je za 1,2 posto, a noćenja za 4,4 posto, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Unatoč tome, profesorica Franjić zaključuje da je ova sezona lošija od prošlogodišnje. - Nemamo nikakve podatke o zaradi, a iznajmljivači se žale da turisti mnogo kraće borave u apartmanima, upozorava Franjić. Naime, prosječni broj dana boravka u srpnju iznosio je 6,6 dana. Tome su zasigurno pridonijele i besramno visoke cijene ugostiteljskih usluga, ponajprije u Dubrovniku.