Europska centralna banka očito je doživjela neku vrstu prosvjetljenja, jer njihova zadnja preporuka EU je upravo na toj razini - kažu da porezni obveznici ne bi smjeli sanirati banke koje su upale u probleme zbog pohlepnih menadžera.

Odgovarajuća europska direktiva trebala biti u cijelosti stupiti na snagu u siječnju iduće godine, no niz članica EUa, uključujući Njemačku, već je odlučio samostalno regulirati to pitanje.

Direktivom EU-a propisuje se da pojedini kreditori, poput vlasnika bankovnih obveznica s prvenstvom naplate, trebaju preuzeti na svoja leđa teret potpore posrnulom zajmodavcu, čime štite porezne obveznike od takvih financijskih tereta.

U mišljenju o nacrtu njemačkog zakona, ECB je u utorak upozorio da različiti propisi u pojedinim zemljama o statusu neosiguranih bankovnih obveznica s višim prioritetom naplate stvaraju nesigurnost.

'Zajednički okvir na razini Unije o stupnjevima prioritetne naplate neosiguranih bankovnih obveznica s prioritetom naplate mogao bi pomoći da se izbjegne fragmentacija tržišta unutar Unije za te instrumente i da se izbjegne dodatno usložnjavanje zadaća ECB-a na području monetarne politike i na području supervizije', poručuju iz banke.

Njemački nacrt zakona de facto propisuje niži stupanj naplate za određene kategorije neosiguranih obveznica s višim prioritetom naplate u odnosu na ostale kategorije dužničkih papira s višim prioritetom naplate, poput međubankovnih i korporativnih depozita i instrumenata tržišta novca.

U ECB-u se slažu da bi se time olakšala likvidacija posrnule banke i otklonilo 'implicitno državno jamstvo' za taj dug, u duhu europske direktive o sanaciji i likvidaciji banaka. Upozoravaju ipak na još uvijek prisutnu značajnu neizvjesnost u pogledu statusa duga izdanog prema zakonima zemalja izvan Europskog ekonomskog područja.