Poplave će, zbog globalnog zatopljenja, postati sve češća pojava u Europi, bez obzira uspije li se rast temperature na globalnoj razini ograničiti na 1,5°C ili ne, predviđaju znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Climate.

Autori studije objavljene u ponedjeljak predviđaju tri scenarija: globalno zatopljenje od +1,5°C do +3°C u odnosu na predindustrijsko doba. 

Najoptimističniji scenarij globalnog rasta temperature predviđa da će se štete izazvane izlijevanjem rijeka u Europi udvostručiti te iznositi približno 15 milijarda eura na godinu, a broj osoba pogođenih tom prirodnom katastrofom rasti za 86 posto, odnosno 650.000 osoba na godinu. 

Prema najcrnjem scenariju rasta temperature za 3°C, štete će biti 145 posto veće, odnosno 17 milijarda eura na godinu i pogađati 780.000 ljudi (što znači rast od 123 posto).

Pariški sporazum o klimi iz 2015. godine, obvezuje države potpisnice da rast temperature planeta ograniče ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko doba, a to znači na 1,5°C.

Zemlje potpisnice obvezale su se smanjiti emisije plinova s učinkom staklenika.  Međutim, na temelju obveza koje su države preuzele, planet je bliži rastu od +3°C.

Čak i porast od 1°C dovoljan je da izazove smanjenje ledenih santa, rast razine oceana i veće količine oborina. 

Topao zrak sadrži više vlage koja se oslobađa u obliku kiše ili snijega. 

Nadalje, urbanizacija dodatno pogoršava učinke poplava, a one  su već sada oblik prirodnih katastrofa koje izazivaju najveće materijalne štete u Europi.

Precizne projekcije ritma kojim se događaju klimatske promjene ključne su za smanjenje rizika od tih promjena, upozoravaju znanstvenici.

Studija je potvrdila da su učinci klimatskih promjena veliki i obimni, ocjenjuju.

"Naši rezultati pokazuju da se veliki učinci mogu izbjeći ako se ograniči globalno zagrijavanje ispod najnižeg praga. Međutim, znatan rast opasnosti od poplava predviđa se u Europi čak i u slučaju najoptimističnijeg scenarija, a to je globalnog zagrijavanje od +1,5°C", kažu autori studije.