Program Ponovo radi bioskop - TV film u kinu realiziran je u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Ambasadom Republike Srbije u Republici Hrvatskoj. Nastao je i zahvaljujući ljubaznosti i svesrdnoj pomoći Javne medijske ustanove Radio-televizije Srbije te podršci Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Zagrebačkoj publici donosi jedinstvenu priliku da besplatno na velikom kino platnu pogleda 18 izabranih televizijskih filmova odnosno tv-drama realiziranih od kraja 1960-ih do početka 1990-ih u produkciji Radiotelevizije Beograd, prethodnice Radio-televizije Srbije.

Filmovi su ostvareni kroz Dramski program čiji je dugogodišnji urednik bio istaknuti književnik i dramaturg Filip David, koji je kreirao slobodarsku i kreativno poticajnu atmosferu praćenu visokim profesionalizmom, sve po uzoru na BBC. To je privuklo brojne istaknute režisere, ne samo beogradske klasike i nove nade (Sava Mrmak, Aleksandar Đorđević, Soja Jovanović, Bora Drašković, Slobodan Šijan...), nego i tadašnje zagrebačke talente (Branko Ivanda, Lordan Zafranović) koji su, po Davidovim riječima, jedva čekali da rade u Beogradu.

U kinu Tuškanac bit će prikazana tri tv-filma Soje Jovanović (Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo, Daleko je Australija i Povratak lopova), jedine redateljice socijalističke jugoslavenske kinematografije koja je uspjela stvoriti opus. Na programu će se naći i tri ostvarenja Đorđa Kadijevića (horori Leptirica i Štićenik te drama Čovjek koji je napao vuka), kultnog autora s rubova srpskog crnog talasa.

Televizijske radove ostvarili su i kasniji kinematografski hitmejkeri Zdravko Šotra i Slobodan Šijan. Bit će prikazani Šotrini Vučari Gornje i Donje Polače te njegova ekranizacija Gospođe ministarke, najpopularnijeg komada najpopularnijeg komediografa s bivših jugoslavenskih prostora, Branislava Nušića. Slobodan Šijan je realizirao Šta se dogodilo sa Filipom Preradovićem, jedan od rijetkih jugoslavenskih pseudodokumentarnih filmova (danas tzv. mockumentary).

Zanimljiva je i televizijska drama Svečana obaveza istaknutog snimatelja i koredatelja Balkanskog špijuna Božidara Nikolića. U dramskom programu Radiotelevizije Beograd gostujuće radove ostvarili su i Lordan Zafranović i Branko Ivanda. Zafranović je filmom Ubistvo u noćnom vozu ostvario svoju prvu suradnju s budućim suradnikom, književnikom i scenaristom Mirkom Kovačem, s kojim će u tandemu svojim idiosinkronim filmovima obilježiti jugoslavensku kinematografiju 1970-ih i 1980-ih. Branko Ivanda se u Drvenom sanduku Tomasa Vulfa, prema scenariju Danila Kiša, pozabavio temom holokausta i važnosti sprečavanja zaborava.

Među raznolikim temama filmova, nalaze se i neke koje se čine jednako aktualne i danas. Kante ili kese Dragoslava Lazića prate buran sastanak stanara koji se pokušavaju dogovoriti oko načina odlaganja otpada. Krojači džinsa Srboljuba Božinovića govore o problemima emigrantskih radnika koji su u potrazi za poslom otišli na Zapad. Glavni lik Narodnog poslanika Slavenka Saletovića je pojedinac koji se želi domoći političke vlasti i moći u jednom provincijskom gradiću.

Ratnički talenat Vladimira Andrića prikazuje filmsku ekipu koja, obilazeći teren radi priprema za snimanje filma, upada u razne neobične situacije. Zvezdana prašina Jovana Konjovića jedan je od ranih ekraniziranih tekstova komediografa Dušana Kovačevića kojeg će uskoro kasnije proslaviti Slobodan Šijan. Ožalošćena porodica Milana Karadžića, ekranizacija kazališne komedije Branislava Nušića, prati i ne tako ožalošćenu obitelj koja se okupila na karminama veoma imućnog rođaka.

Bogatstvo i kvaliteta igrane televizijske produkcije republičkih jugoslavenskih radiotelevizijskih kuća, među kojima su najjače bile Radiotelevizija Beograd i Radiotelevizija Zagreb, danas djeluju gotovo nestvarno. Ovaj zanimljiv izbor naslova je stoga samo jedan od brojnih mogućih, što dovoljno govori o nekim mnogo boljim televizijskim vremenima na ovim prostorima.