Pomicanje sata može biti nezgodna stvar, a ionako svima radi probleme. No, britansko Društvo za Alzheimerovu bolest kaže da bi ih pomicanje satova unatrag, koje nam slijedi tijekom vikenda, moglo dezorijentirati.

S obzirom na to da zimska jutra postaju mračnija, ljudima s demencijom može biti teško prilagoditi svoje obrasce spavanja. Njihovu cirkadijalnom biološkom satu uz to treba više vremena da se adaptira.

Kako dani postaju kraći, neke osobe s demencijom mogu doživjeti i "sindrom zalazećeg sunca", što je promjena ponašanja u kasnijim poslijepodnevnim satima.

U tom slučaju dementna osoba može postati vrlo uznemirena ili zbunjena.

Demencija je sindrom povezan s neprekidnim opadanjem funkcioniranja mozga. Alzheimerova bolest je vrsta demencije i jedan od njezinih najčešće dijagnosticiranih oblika.

Simptomi demencije uključuju probleme s gubitkom pamćenja i mentalnom oštrinom i brzinom. Pojedincima može biti teško pravilno govoriti, a za bolest su karakteristični i problemi s raspoloženjem i prosuđivanjem u određenim situacijama.

Dobrotvorna organizacija podsjeća da oni koji skrbe o dementnim osobama mogu poduzeti korake koji će im pomoći da se u manjem opsegu omete i izmijeni njihova dnevna rutina:

• Pridržavati se rutine tijekom dana i prije spavanja, čime se može regulirati poremećeni tjelesni sat. To se odnosi na obroke i vježbanje svaki dan u isto vrijeme.
• Izlazak vani tijekom jutra jer pridonosi uspostavljanju unutarnjeg tjelesnog sata dementne osobe i čini je umornijom i pospanijom navečer.
• Izbjegavati ono što tijekom dana može omesti san, poput konzumiranja kofeina i drijemanja po danu.

Dr. Tim Beanland iz Društva za Alzheimerovu bolest kaže da je za većinu nas vraćanje satova unatrag "bezbrižno slijeganje ramenima" i samo zahtijeva da prilagodimo kazaljke na satovima kod kuće.

No za osobe s demencijom to može "izazvati tjeskobu, zbunjenost i razdražljivost", rekao je.